Novosti
Donosimo novosti, materijale i tekstove o svim relevantnim temama za mlade s područja Hrvatske i BIH.
Informiraj se
Kako najbolje koristiti umjetnu inteligenciju? Je li AI stvarno već svjestan i trebamo li ga se zbog toga bojati ili je to samo mit? Što ako nas zanima studij u tom području, ali mislimo da znamo premalo? Profesorima i studentima uključenima u rad Centra za umjetnu inteligenciju FERIT-a postavili smo ta, ali i druga pitanja koja biste ih i sami možda željeli pitati.
U medijima i na društvenim mrežama stalno čitamo upozorenja kako će AI iz temelja promijeniti svijet, no što o njemu misle stručnjaci koji ga zaista razvijaju? Pronašli smo ih u Centru za umjetnu inteligenciju na osječkom Fakultetu elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija (FERIT) i pitali ih.
UZA – Iz škole u znanost i akademsku zajednicu službeni je program popularizacije znanosti Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.
Program je namijenjen učenicima osnovnih i srednjih škola i njihovim nastavnicima. Program se izvodi s ciljem povećanja interesa javnosti za znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku.
ŠUZA provodi svoj program kroz razne aktivnosti. Organiziramo radionice i predavanja koja približavaju učenicima nova znanstvena otkrića, tehnološka zanimanja i modernu tehnologiju. Širimo mrežu popularizatora znanosti putem edukacijskih seminara za nastavnike i profesore. Organiziramo posjete škola laboratorijima Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Pragovi prolaznosti na državnoj maturi u 2025. već su određeni – na Hrvatskom on iznosi 30 posto za ocjenu dovoljan, s time da je i ove godine nužno zadovoljiti zaseban minimalni prag na eseju i prvom dijelu, testu sa sažetkom. Prag na eseju je 26,67 posto, a sažetku i testu 31,25 posto. Ako učenici ne zadovolje taj prag na eseju, mogu li oni na jesenskom roku pisati samo esej? Jedno je to od najčešćih pitanja koje nas maturanti pitaju svake godine, a mi smo ga na našoj konferenciji Brucoš 101, postavili profesorici Ivi Polić, članici stručne radne skupine iz Hrvatskog pri NCVVO-u.
Imate između 18 i 30 godina i tražite priliku da pomognete široj zajednici, u Europi i drugdje u svijetu?
Financijska sredstva i potpora Europskih snaga solidarnosti pomažu mladima poput vas da sudjeluju u projektima u svojoj zemlji ili inozemstvu.
Sudjelovanje u tim projektima poticajno je iskustvo koje jača samopouzdanje i prilika da nešto promijenite nabolje, a istodobno razvijate svoje vještine i kompetencije.
Što sve možete raditi?
- Volontiranje
- Projekti solidarnosti
- Volontiranje u području humanitarne pomoći (otvoreno za osobe do 35 godina)
Angažirati se možete u raznim područjima – obrazovanju i osposobljavanju, građanstvu i demokratskom sudjelovanju, okolišu i zaštiti prirode, migracijama, kulturi, humanitarnoj pomoći i mnogim drugima.
Volontiranje je divna aktivnost koja ne samo da pomaže drugima, već i jača obiteljske veze i razvija osjećaj zajedništva. Uključivanje djece u volonterske aktivnosti može im pomoći da razviju empatiju, odgovornost i razumijevanje za potrebe drugih. U nastavku donosimo nekoliko ideja kako možete uključiti svoju djecu u volontiranje i stvoriti nezaboravne uspomene zajedno.
Njegov proračun iznosi oko 26,2 milijarde eura. To je gotovo dvostruko više nego što je bilo dodijeljeno za prethodni program (2014. – 2020.).
Socijalna uključivost, zelena i digitalna tranzicija te promicanje sudjelovanja mladih u demokratskom životu vrlo su važan aspekt Programa Erasmus+ za razdoblje 2021. – 2027.
Podupiru se prioriteti i aktivnosti u okviru europskog prostora obrazovanja, Akcijskog plana za digitalno obrazovanje i Programa vještina za Europu. Taj program također:
- podupire europski stup socijalnih prava
- služi za provedbu strategije EU-a za mlade 2019. – 2027.
- razvija europsku dimenziju u području sporta.
Stranica https://erasmus-plus.ec.europa.eu/hr je službeni hrvatski portal programa Erasmus+, najvećeg programa Europske unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport.
Tu pronađite:
Informacije o programima mobilnosti – kako se uključiti u razmjenu učenika, studenata, pripravništva ili rada u inozemstvu.
Prilike za sudjelovanje u projektima i razmjenama mladih, kao i u projektima solidarnosti.
Vodiče kroz prijave, natječaje i rokove za Erasmus+ projekte.
Informacije o Eurodesku – informativnoj mreži koja pomaže mladima da pronađu prilike za mobilnost i aktivno sudjelovanje u društvu.
Primjere dobre prakse i iskustva sudionika iz Hrvatske.
Novosti i aktualnosti vezane uz Erasmus+ u Hrvatskoj.
Na temelju Radnog programa za razdoblje 2025. za područje klastera 3 Civilna sigurnost za društvo otvoreni su pozivi za prijavu projektnih prijedloga.
Datum otvaranja 12. lipnja 2025., rok prijave 12. studenog 2025.
Za sva dodatna pitanja slobodno se obratite nacionalnim osobama za kontakt za područje Klastera 3- Civilna sigurnost za društvo: Ana.Knezevic@ampeu.hr i Maja.Salapic@ampeu.hr
Sudjelovanje u Europskom korpusu solidarnosti donosi brojne koristi. Bilo da provodiš projekt solidarnosti ili volontiraš u inozemstvu, možeš biti siguran da ćeš steći vrijedno i obogaćujuće iskustvo. Pogledaj stvarne priče u nastavku i saznaj kako ti Europski korpus solidarnosti može pomoći u stjecanju novih vještina i iskustava kroz volontiranje.
Dostupne su nove edukacije u okviru NET i TCA aktivnosti. Teme relevantne za ESS korisnike vezane su za prioritet Uključivost i raznolikost te za jačanje kvalitete u volonterskim projektima. Aktivnosti su također vezane i za teme mentalnog zdravlja i jačanje kompetencija osoba koje rade s mladima. Više detalja pogledajte u kalendaru dostupnih aktivnosti.
Izvor: https://www.europskesnagesolidarnosti.hr/hr/novosti/dostupne-su-nove-edukacije-u-okviru-net-i-tca-aktivnosti-214/.
Eurodesk je europski informacijski servis koji mladima potpuno besplatno pruža informacije o europskim i drugim međunarodnim prilikama za volontiranje, studiranje, putovanje, stažiranje, učenje i puno drugih prilika.
Ovaj je ciklus namijenjen potencijalnim prijaviteljima koji nisu upoznati s programom Obzor Europa i mogućnostima koje pruža. Međutim, predviđeni sadržaji dobar su podsjetnik i upućenijim korisnicima u pogledu brojnih mogućnosti u okviru Programa; oblika potpore i usluga za potencijalne prijavitelje i korisnike na europskoj i nacionalnoj razini te potrebnih koraka za sudjelovanje, nekih financijskih modela u okviru Programa te smjernica o pripremi projektnih prijedloga.
Petnaestu kampanju Hrvatska volontira 2025. organizirali su Hrvatski centar za razvoj volonterstva i volonterski centri u Hrvatskoj, u partnerstvu s Centrom tehničke kulture Rijeka. Ove je godine poseban naglasak bio na volontiranju u digitalnom dobu.
Pod sloganom Jedan klik do volontiranja! i porukom #HvalaŠtoSteTu – sada i digitalno! volonteri su kroz brojne aktivnosti diljem Hrvatske pokazali da volontiranje, bilo online ili na licu mjesta, jača solidarnost i doprinosi razvoju otpornijih zajednica.
Volonarijat/volonteri u djelovanju župnog Caritasa
U kršćanskoj zajednici volonterstvo može predstavljati put za obnavljanje vjerodostojnosti koja više voli svjedoke od učitelja, može predstavljati prakticiranje caritasa (vršenja djelotvorne ljubavi prema bližnjima u potrebi) što je stalnom obvezom svakog kršćana.
Vrijednosti koje volontarijat želi svjedočiti
Volonterima je svaki čovjek važan, svaki život ima nezamislivu i nezamjenjivu vrijednost, u duhu služenja potrebitima i u uzajamnoj solidarnosti preuzimamo odgovornost za bližnje i ovaj svijet.
Volontarijat gradi zajednicu, pokretač je potreba: i to potreba koje nadilaze društvene kategorije rase, boje, kulture, dobi, naklonosti.
Hrvatski Crveni križ i ove će godine obilježiti Svjetski dan darivatelja krvi prigodnom akcijom dobrovoljnog davanja krvi koja će biti održana u petak, 13. lipnja, dan uoči samoga Svjetskog dana darivatelja krvi. Akcija darivanja krvi bit će održana u prostoru Hrvatskog Crvenog križa, u Ulici Crvenog križa 14 u Zagrebu, s početkom u 12 sati.
Ove godine Hrvatski Crveni križ želi skrenuti pozornost na ulogu žena u sustavu darivanja krvi te na njihov nedovoljno prepoznat potencijal u davalaštvu krvi. Naime, udio žena među redovitim darivateljima krvi u Hrvatskoj i dalje je nizak. Prema podacima iz prošle godine, udio žena u ukupnom broju darovanih doza krvi iznosio je svega 19 posto. Iako se bilježi blagi porast u odnosu na prethodnu godinu (nešto više od 1 posto), postotak je i dalje nizak. Ohrabruje podatak da je među osobama koje su prvi puta dale krv, udio žena čak 41 posto, ali nakon toga prvog darivanja, broj žena koje nastavljaju davati krv, značajno se smanjuje.
U godinama mladosti, kada svijet izgleda kao ogroman labirint mogućnosti, mnogi se mladi ljudi suočavaju s jednim od najvažnijih izbora u životu – odabirom studija. Među njima ste vjerojatno i vi, preplavljeni mnoštvom opcija i očekivanja.
Odabir studija prema preferencijama i kompetencijama važan je korak u životu svakog srednjoškolca, a donošenje odluka o tome što odabrati utjecat će na buduću karijeru i životni put. Osim spomenute bojazni, u današnjem svijetu, gdje se čini da su mogućnosti beskonačne, srednjoškolci se suočavaju s jednim novim strahom.
Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) i ove godine raspisala je natječaj pod nazivom „Godišnja nagrada Hanfe studentima za najbolje znanstvene i stručne radove“ za 2025. godinu.
Natječaj je namijenjen apsolventima i studentima svih razina studija (preddiplomski, diplomski, integrirani te stručni i specijalistički diplomski studij), a radovi moraju obraditi jednu od sljedećih tema:
- Financijska inkluzija kroz digitalizaciju: jesu li FinTech rješenja most prema većoj financijskoj pismenosti?
- Bihevioralne financije i ulaganja: kako psihologija utječe na odluke investitora?
- Uloga migracija u održivosti mirovinskog sustava: prilika ili izazov?
- Uspon pasivnog ulaganja: implikacije za tržišnu učinkovitost i volatilnost.
- Utjecaj globalizacije na učinkovitost tradicionalnih strategija diversifikacije.
Velike nesreće i katastrofe uglavnom nastupaju neočekivano i mogu se dogoditi bilo kada i bilo gdje. Kada se katastrofa dogodi, djeca su među najosjetljivijim i najranjivijim društvenim skupinama. Podizanjem svijesti i širenjem znanja o tome što možemo očekivati i kako se što bolje pripremiti iznimno je važan korak u izgradnji otpornijeg društva na krizne situacije.
Cilj programa „Sigurnije škole i vrtići“ je staviti naglasak na teme:
- Priprema za izvanredne situacije: potresi, poplave, požari, ekstremni vremenski uvjeti…
- Prva pomoć
- Sigurnost u školi i vrtiću
- Psihosocijalna podrška
Petnaestu kampanju Hrvatska volontira 2025. organizirali su Hrvatski centar za razvoj volonterstva i volonterski centri u Hrvatskoj, u partnerstvu s Centrom tehničke kulture Rijeka. Ove je godine poseban naglasak bio na volontiranju u digitalnom dobu.
Pod sloganom Jedan klik do volontiranja! i porukom #HvalaŠtoSteTu – sada i digitalno! volonteri su kroz brojne aktivnosti diljem Hrvatske pokazali da volontiranje, bilo online ili na licu mjesta, jača solidarnost i doprinosi razvoju otpornijih zajednica.
Organizacije koje žele biti dio programa Erasmus+ mogu sudjelovati u nizu razvojnih aktivnosti i aktivnosti umrežavanja, uključujući strateško poboljšanje profesionalnih vještina osoblja, izgradnju organizacijskih kapaciteta te razvijanje transnacionalnih partnerstva za suradnju s organizacijama iz drugih zemalja radi ostvarenja inovativnih rezultata ili razmjene najboljih praksi.
Osim toga, organizacije olakšavaju mogućnosti mobilnosti u svrhu učenja za studente, nastavno osoblje, pripravnike, stažiste, naučnike, volontere, mlade radnike i mlade općenito.
Koristi za uključene organizacije su, među ostalim, veći operativni kapacitet na međunarodnoj razini, bolje metode upravljanja, pristup većem broju projekata i mogućnosti financiranja, povećana sposobnost pripreme i vođenja projekata te provođenja daljnjih aktivnosti, kao i raznovrsnije mogućnosti za njihove studente i nastavno osoblje.
Milano Fashion Institute stipendije – akademska godina 2026./2027.
Milano Fashion Institute je prestižna obrazovna institucija koja surađuje s Talijanskim modnim savezom – glavnim organizatorom Milano Fashion Weeka – kako bi ponudila specijalizirane master programe u srcu modne prijestolnice Italije. Smješten u Milanu, Institut nudi međunarodno i multikulturalno okruženje za učenje, privlačeći studente iz više od 30 zemalja. Fokusirani su na obrazovanje usklađeno s potrebama industrije, nudeći programe iz područja poput modnog brendiranja, upravljanja luksuznim brendovima, modnog prava, održivosti i drugih. Poznat je po snažnim vezama s vodećim modnim kompanijama te pruža studentima karijerno savjetovanje, prakse i prilike za umrežavanje koje im pomažu pri ulasku u svijet međunarodne modne industrije.
Najviše vremena za putovanja imamo dok smo mladi, ali tad za to nemamo novca. Upravo je to mit u kojeg mnogi vjeruju – da si putovanja mladi ne možemo priuštiti, jer su skupa. Zahvaljujući različitim europskim programima, puno toga možemo doživjeti bez da potrošimo previše. Riječ je o samo jednom mitu kojeg je razbila stručnjakinja Eurodeska, informativnog servisa koji pomaže mladima da saznaju sve o prilikama za učenje, volontiranje, razmjenu i putovanja unutar Europe.Ne putujete li zato što mislite da za to nemate dovoljno novca, a do sada niste čuli za Eurodesk, vaš život bi uskoro mogao postati puno bolji. Riječ je o europskoj informativnoj mreži za mlade – dakle, ne samo studente, već i ostale, koja mladima pomaže doznati sve o prilikama za rad, studij ili samo putovanje u inozemstvu.
Iza maturanata je prvi dio ispita mature iz Hrvatskog jezika, a u utorak će polagati esej. I ove godine vrijedi pravilo da maturanti moraju zadovoljiti zaseban minimalni prag na testu sa sažetkom i zaseban na eseju kako bi položili cijeli ispit. Jedno od najčešćih pitanja maturanata ono je mogu li, ako na prvom roku padnu esej, na drugom polagati samo esejski dio ispita iz Hrvatskog.
Pragovi prolaznosti na državnoj maturi u 2025. već su određeni – na Hrvatskom on iznosi 30 posto za ocjenu dovoljan, s time da je i ove godine nužno zadovoljiti zaseban minimalni prag na eseju i prvom dijelu, testu sa sažetkom. Prag na eseju je 26,67 posto, a sažetku i testu 31,25 posto. Ako učenici ne zadovolje taj prag na eseju, mogu li oni na jesenskom roku pisati samo esej? Jedno je to od najčešćih pitanja koje nas maturanti pitaju svake godine, a mi smo ga na našoj konferenciji Brucoš 101, postavili profesorici Ivi Polić, članici stručne radne skupine iz Hrvatskog pri NCVVO-u.
U cilju promicanja veza i jačanja suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, očuvanja i jačanja nacionalnog identiteta, zaštite prava i interesa hrvatskih zajednica, očuvanja hrvatskog jezika, kulturnog stvaralaštva i baštine te poticanja hrvatskog kulturnog zajedništva, kao i pomoć ugroženim pojedincima – pripadnicima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske i ugroženim pojedincima – povratnicima/useljenicima iz hrvatskog iseljeništva/dijaspore, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske objavio je 2. Javni poziv za prijavu posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske u svrhu ostvarenja financijske potpore za 2024. godinu (u nastavku teksta: 2. Javni poziv).
Molimo prijavitelje da prije sastavljanja i podnošenja prijave na 2. Javni poziv pažljivo pročitaju Upute za prijavu. Ove Upute sadrže informacije o načinu popunjavanja e- prijavnog obrasca, načinu predaje prijave, kao i informacije o rokovima za prijavu te kontaktima u slučaju dodatnih pitanja o provedbi Javnog poziva.
Poveznica za ulazak u računalni sustav: https://eprijave-hrvatiizvanrh.gov.hr/
Rok za podnošenje prijava u elektroničkom i papirnatom obliku je 30 dana od dana objave Javnog poziva i traje zaključno do 7. studenog 2024. godine.
Dodatne informacije mogu se dobiti na adresi e- pošte: programi-projekti@hrvatiizvanrh.hr
ili radnim danom u vremenu od 10:00 do 15:00 sati na brojevima telefona:
Informacije za prijavitelje iz Bosne i Hercegovine
tel: +385(0)1/6444-651
Informacije za prijavitelje pripadnike hrvatske nacionalne manjine
tel: +385(0)1/6444-653
Informacije za prijavitelje iz hrvatskog iseljeništva
tel: +385(0)1/6444-699
Zbog mogućeg velikog broja pisanih upita isti će biti rješavani prema redoslijedu primitka, slijedom čega Vas molimo za razumijevanje ukoliko pisani odgovor ne zaprimite unutar 72 sata od dana slanja pisanog upita uz dodatnu napomenu kako ne možemo jamčiti davanje pravodobnog odgovora ukoliko pisani upit zaprimimo unutar 48 sati prije isteka roka za podnošenje prijava na Javni poziv.
Vođenje međunarodnog volonterskog tima može biti izazovno, ali i iznimno ispunjavajuće iskustvo.
Kako bi timski volonterski projekti u okviru programa Europske snage solidarnosti pružili maksimalnu vrijednost svima uključenima, ključna je kvalitetna priprema i provedba.
Agencija za mobilnost i programe EU organizirala je trening pod nazivom Volonterski timovi – Quality Booster, osmišljen za voditelje volonterskih timova. Trening je održan od 26. do 29. svibnja 2025. u Edukacijskom kampusu Tvrđava sv. Ivana, u Šibeniku.
„Put u Europu“, projekt kojeg provodi udruga K.U.M Proložac, zamišljen kao skup aktivnosti koje se ne provodi samo na području Hrvatske već i u drugim zemljama, BiH i Sjevernoj Makedoniji, odveo je Proložane na susret s predstavnicima Makedonsko-hrvatskog društva u Tetovu. U suradnji ove dvije organizacije, prilikom posjeta, dogovorene su brojne realizacije već postojećih projektnih aktivnosti, ali i nove zamisli i ideje.
U Tetovu živi zajednica Hrvata koja u svojim organizacijama već preko 20 godina okuplja 150 članova i koje skrbe o očuvanju hrvatske kulture i identiteta, ali jednako tako naglašavaju nemali doprinos Hrvata u izgradnji makedonskog društva.
Hrvati u Tetovu iznimno su cijenjeni i vrlo aktivni članovi zajednice u političkom, društvenom, humanitarnom i javnom životu grada, a Hrvatski forum mladih čije su preci doselili u Makedoniju prije mnogo godina, ne gube identitet već ga jako dobro uklapaju u makedonske tradicije. Iskustva koja Hrvatska ima članstvom u Europskoj uniji, bit će kroz radionice i seminarski tip edukacije preneseni makedonskim kolegama iduće proljeće kada K.U.M. očekuje još jedan put u Makedoniju. Makedonski „Put u Europu“ zasigurno će biti ojačan konstruktivnim vezama s Hrvatskom, a ova suradnja je jedna od najčvršćih.
Aktivnosti koje će se održati u prvoj polovici iduće godine u Tetovu uključuju predavanje vrsnog komunikologa Bože Skoko, koji je dugogodišnji suradnik udruge K.U.M. te često sudjeluje u realizaciji projektnih aktivnosti, zatim radionice o fondovima i financiranju projekata, radionice o volonterstvu i uključivanju mladih u javni život grada te one o održivom razvoju. Za statistiku će se pobrinuti opsežno istraživanje među mlađom populacijom Hrvata u Sjevernoj Makedoniji koje će uključiti minimalno 70-100 mladih iz Tetova kako bi sudjelovali u kratkom upitniku. Pitanja koja će se formulirati u upitniku vezana su za status mladih, perspektivu, osjećaj pripadnosti i planove u budućnosti. Iskustva Republike Hrvatske prilikom njene tranzicije i hrvatskog puta u Europsku uniju, dobrodošla su prijateljima u Makedoniji kako bi i njihov put bio lakši. Također, udruga K.U.M. već dugo godina ima osviještenu naviku organiziranja i provođenja volonterskih akcija, najčešće ekološkog i humanitarnog tipa te će, uskoro, jednu takvu održati i u Tetovu.
Iznimno gostoprimstvo i poznavanje hrvatskih društvenih, političkih i geografskih priliko uz jako dobro govorenje hrvatskog jezika među svim generacijama Hrvata u Tetovu, garancija su da će se hrvatska kultura i identitet i dalje pomno čuvati, a veze s Hrvatskom njegovati. Na makedonskom putu u Europa, prijatelji iz Hrvatske mogu im biti oslonac i primjer, a suradnja koja se događa između Imoćana i Makedonaca baš je to, vrhunski primjer jednog uspješnog prijateljstva i suradnje na obostrano zadovoljstvo.
Vršnjačko savjetovanje i podrška za mlade
Udruženje Amica Educa iz Tuzle osnažilo je i educiralo oko 40 mladih ljudi u oblasti mentalnog zdravlja mladih, rodne ravnopravnosti, komunikacije, pružanja podrške i osnaživanja mladih…
Danas ovi mladi ljudi, kao volonteri i volonterke projekta „Agenti/ce Promjena“ pružaju besplatnu uslugu vršnjačkog savjetovanja za druge mlade (dobne skupine od 15 do 30 godina) na području cijele BiH.
Ako se osjećaš, napeto, zabrinuto, bespomoćno… Ako sve činiš s naporom, bezvoljno, a obaveze se gomilaju… Ako se lako naljutiš, posvađaš, sve ti ide na živce… Ako često imaš negativne misli, očekuješ uvijek najgore da će se desiti… Ako lošije spavaš, jedeš više ili manje nego inače…Ili ako imaš probleme u vezi – tvoj/a momak/djevojka se ne ponaša prema tebi kako bi trebao/la,
a ti ne znaš šta uraditi… Ili samo želiš s nekim razgovarati…
Javi se nama – vršnjačkim savjetnicima i savjetnicama! Mi ćemo te saslušati bez osuđivanja! Mi ćemo s tobom razgovarati, podijeliti s tobom ono što znamo i naša iskustva koja su nam pomogla kada smo se suočavali sa sličnim ili istim poteškoćama! Pružićemo ti i informacije o tome gdje i kako možeš potražiti pomoć za ono što zajedno ne možemo riješiti. I znaj: sve što kažeš ostaje između nas – povjerenje nam je jako važno!!
Kako doći do vršnjačkog savjetnika / savjetnice?
Jednostavno! Pošalji sms ili poruku preko vibera ili whatsappa na broj 062 187 594. Čim budu u prilici, vršnjački savjetnik/ca će se javiti i dogovoriti vrijeme i način kako ćete dalje razgovarati. Možete uživo
ako živite blizu, možete razgovarati ili chatati putem vibera ili whatsappa – kako god tebi odgovara! Molimo te, samo uzmi u obzir da vršnjački savjetnici/e rade ovo volonterski, nisu dostupni 24/7, ali će sigurno naći vrijeme za razgovor s tobom!
Inače, Vršnjački Savjetnici već 4-tu godinu zaredom rade na osvještavanju mladih u oblasti mentalnog zdravlja i rodne ravnopravnosti. Između ostalog i putem informativno-edukativna kampanje na društvenim mrežama gdje ih prati preko 7000 mladih. Njihove objave možete naći na agenti_promjena.
Kontakt za više informacija:
Ivona Erdeljac Senkas, program direktorica Udruženja Amica Educa
E-mail ivona.erdeljac@amicaeduca.ba
Mobilni telefon +387 (0)61 720 333
www.amicaeduca.ba
Put do energetske sigurnosti i prosperiteta u Bosni i Hercegovini
Bosna i Hercegovina se nalazi na početku velike promjene u načinu kako proizvodi i koristi energiju.
Ova promjena u vidu energetske tranzicije je važna jer je jedan od ključnih koraka prema članstvu u Evropskoj uniji. Temeljna komponenta ove promjene zove se “dekarbonizacija,” što zapravo znači smanjenje upotrebe fosilnih goriva u proizvodnji energije.
Tehnički najjednostavniji i ekonomski najopravdaniji put dekarbonizacije energetike je smanjenje emisija CO2 u elektroenergetskom ektoru, što se prije svega postiže smanjenjem korištenja uglja i povećanjem učešća obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije, odnosno kroz diverzifikaciju izvora energije.
Održiva energetska tranzicija u elektroenergetskom sektoru donosi mnogobrojne koristi, a između ostalog može osigurati veću energetsku sigurnost države i manju zavisnost od uvoza fosilnih goriva, može ublažiti energetsko siromaštvo i doprinijeti ekonomski održivom funkcionisanju energetskog sektora, uz kreiranje održivih lokalnih radnih mjesta.
O diverzifikaciji izvora energije Centar za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 je razgovarao sa energetskim stručnjakom, prof. dr. Mirzom Kušljugić koji na samom početku pojašnjava terminologiju
energetske diverzifikacije kao strategiju korištenja više izvora energije, eliminirajući ovisnost o bilo
kojem izvoru energije, s tim da, u posljednje vrijeme, terminologija sve više naginje ka ulaganju u
obnovljive izvore energije u cilju ispunjenja održive energetske tranzicije.
Energetska tranzicija, odnosno dekarbonizacija ekonomije i društva, kao put ka energetskoj sigurnosti
je neminovan proces koji će predstavljati ključnu komponentu treće industrijske revolucije. Energetska tranzicija se karakteriše kao 4D transformacija jer suštinski mijenja elektroenergetski sistem kroz Dekarbinizaciju izvora električne energije kao i kroz proces Digitalizacije prenosnih i distributivnih mreža, a elektroenergetski sektor kroz procese Decentralizacije i Demokratizacije.
“Realizacija energetske tranzicije zahtijeva provođenje kompleksnih procesa transformacije
energetskog sektora, koje će prati mnogi izazovi i barijere. Međutim, postojanje barijera ne smije
odgoditi započinjanje tranzicije jer su dugoročne koristi veće od kratkoročnih izazova. Dakle, barijere
ne smiju zaustaviti procese tranzicije i transformacije”, objašnjava prof. Kušljugić.
Trenutno se proizvodnja energije u BiH prvenstveno oslanja na termoelektrane na ugalj (koje čine
otprilike 2/3 proizvodnog miksa) i hidroelektrane, uglavnom velike, (koje čine 1/3 proizvodnog miksa).
Učešće vjetroelektrana i solarnih fotonaponskih elektrana, kao modernih obnovljivih izvora energije je
ispod 3%, što naglašava potrebu za diverzifikacijom. Ovisnost o termoelektranama povećava
zabrinutost za sigurnost opskrbe zbog starosti tehnologija u termoenergetskom sektoru i problema s
opskrbom ugljem, dok se hidroelektrane suočavaju s fluktuacijama proizvodnje koje su povezane s
hidrologijom.
„Diverzifikacija proizvodnog miksa u BiH se treba bazirati na dekarbonizaciji elektroenergetskog
sektora -smanjenju proizvodnje iz termoelektrane na ugalj i povećanju proizvodnje iz obnovljivih izvora
energije. U budućem dekarbonizovanom elektroenergetskom sektoru BiH sigurnost snabdijevanja
treba zasnivati na optimalnom proizvodnom miksu obnovljivih izvora energije: hidroelektrane,
vjetroelektrane, solarne fotonaponske elektrane i kogenerativnih termoelektrana na biomasu“,
poručuje prof. Kušljugić.
Na pitanje kako država može diverzificirati svoj energetski miks, profesor odgovara:
„Nosioci izgradnje obnovljivih izvora energije će biti: lokalni akteri (lokalne zajednice, lokalna privreda,
građani i njihove energetske zajednice), koji će graditi obnovljive izvore energije za vlastite potrebe, i
privatni, domaći i strani investitori, koji će realizovat komercijailne projekte obnovljivih izvora energije.
Djelimično u izgradnji obnovljivih izvora energije će učestvovati i elektroprivrede. Procesom izgradnje
obnovljivih izvora energije država može upravljati dajući podršku lokalnim akterima za razvoj građanske
energije i organizacijom aukcija za izgradnju komercijalnih projekata obnovljivih izvora energije, koji će
rezultirat ioptimalnim miksom obnovljivih izvora energije. Pri tome imperativ treba biti dekarbonizacija
lokalne potrošnje – smanjenje učešća proizvodnje iz termoelektrane na fosilna goriva u lokalnoj
potrošnji u BiH. Izvoz električne energije iz komercijalnih projekata obnovljivih izvora energije ne treba
da bude prioritet energetske tranzicije u BiH.“
BiH se suočava sa nizom prepreka i izazova na ovom putu, ali kao ključna prepreka može se navesti
nepostojanje vizije, strategije i planova za dekarbonizaciju kod političkih donosioca odluka, dok su
ključni izazovi vezani za osiguranje prihvatljivih sredstava za finansiranje tranzicije i realizaciju planova
pravične tranzicije – restrukturiranje regija čija ekonomija značajno zavisi od uglja.
O ključnim politikama za privlačenje ulaganja i poticanje inovacija u energetski sektor BiH u svrhu
jačanja diverzifikacije izvora energije, profesor naglašava:
„Održiva energetska tranzicija treba da bude cilj dekarbonizacije elektroenergetskog sektora u BiH.
Politike koje podržavaju ostvarenje ovog cilja su sadržane u EU paketu „Čista energija za sve
Evropljane“, a u fokusu imaju decentralizovanu energetsku tranziciju, zasnovanu na građanskoj energiji
(prosumerima, aktivnim potrošačima, energetskim zadrugama i zajednicama). Energetske politike u
BiH prije svega treba da budu usmjerene na aktiviranje investionog potencijala građana, lokalne
privrede i bh dijaspore. Jedino decentralizovana energetska tranzicija i masovno uključivanje lokalnih
aktera podsrtiče inovacije u elektroenergetski sektor, koje su neophodne za izgradnju pametnih mreža
budućnosti.“
Kao dobar primjer države koja teži diverzificirati svoj elektroenergetski sektor, može se navesti Grčka,
koja se nalazi na RECAI-ovoj listi najatraktivnijih svjetskih tržišta za zelenu energiju. Ukoliko se uzme u
obzir veličina privrede, Grčka je druga u svijetu po privlačnosti ržišta. Pored toga, Grčka se može
pohvaliti i sa velikim brojem energetskih zajednica čiji broj kontinuirano raste u područjima gdje se
zatvaraju rudnici lignita kao i termoelektrane. Upravo ovaj veliki broj novoosnovanih energetskih
zajednica je omogućio porast projekata obnovljivih izvora energije, prvenstveno solarnih
fotonaponskih elektrana.
Ne smijemo zaboraviti ni važnost jačanja koncepta quintuple helixa, odnosno saradnje između
organizacija civilnog društva, akademske zajednice, industrije, institucija i šire javnosti, u cilju
postizanja zajedničkih ciljeva za energetsku sigurnost, čemu se zapravo i teži doprinijeti kroz koncept
ovog projekta.
„Upravo ovaj koncept se može uspješno primijeniti u BiH u realizaciji projekata decentralizovane
energetske tranzicije, jer je organizaciona osnova ovakvog procesa uspostavljanje koalicija lokalnih
aktera. Lokalna energetska tranzicija zahtijeva izgradnju osjećaja zajedništva pri rješavanju izazova
postojećeg energetskog sistema, baziranog na fosilnim gorivima (npr. lokalnog zagađenja, energetskog
siromaštva i sl.) kao i značajan nivo digitalizacije elektroenergetskog sistema. Samo na sinergiji različitih
lokalnih aktera je moguće kreirati ekosistem u kome se pomoću inovativnih i kreativnih rješenja, koja
su prilagođena lokalnim potrebama, pronalaze odgovori na lokalne ekološke, ekonomske i socijalne
izazove“, poručuje prof. Kušljugić.
O tome kako diverzifikacija izvora energije može doprinijet ienergetskoj sigurnosti BiH sa aspekta
rješavanja pitanja energetskog siromaštva, profesor odgovara:
„To pitanje je potrebno rješavati na sistemski način, odnosno prvenstveno je potrebna podrška
socijalno ugroženim domaćinstvima da povećaju energijsku efikasnost stambenog prostora i uređaja
koje koriste kao i podrška domaćinstvima da izgrade solarne fotonaponske elektrane za vlastitu
potrošnju. Također, postoji mogućnost da se prilikom osnivanja energetskih zajednica obnovljivih
izvora energije osigura jetina (ponekad i besplatna) električnua energijua za energetski siromašna
domaćinstva.“
Za sam kraj, prof. Kušljugić zaključuje kako diverzifikacija izvora energije ima mnogo koristi kako na
kratkoročnom planu tako i na dugoročnom planu BiH. Kratkoročno, pravilno usmjeren razvoj
obnovljivih izvora energije će rezultirat iunaprjeđenjem životne sredine, rješavanjem problema
energetskog siromaštva, povećanjem konkurentnosti lokalne privrede, posebno malih i srednjih
preduzeća, efikasnijim upravljanjem energijom i manjim troškovima za domaćinstva, i što je najvažnije
uključit će lokalne aktere u generacijski projekt 21. vijeka – zelenu energetsku tranziciju. Dugoročno,
uspješna realizacija projekata održive energetske tranzicije će omogućiti BiH izgradnju pouzdanog,
troškovno prihvatljivog elektroenergetskog sistema koji će biti okosnica održivog ekonomskog razvoja,
i u konačnici priključenje trećoj industrijskoj revoluciji.
Sprovođenje intervjua na temu diverzifikacije izvora energije fokusirane na održivu energetsku
tranziciju predstavlja napore nevladine organizacije Centar za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 ka
jačanju kapaciteta javnosti kroz njihovo informisanje i približavanje teme energetske sigurnosti. Ova
aktivnost se sprovodi u okviru projekta „Doprinos energetskoj sigurnosti (Security of Supply) kroz akciju
poticanja zelene energetske tranzicije – SoS“ koji ima za cilj podržati energetsku tranziciju i ojačati
energetsku sigurnost Bosne i Hercegovine te doprinijeti ispunjenju nacionalnih/entitetskih strateških
dokumenata i Zelene agende za Zapadni Balkan na području BiH.
Projekat se sprovodi u okviru regionalnog projekta SMART Balkans – Civilno društvo za povezan Zapadni
Balkan kojeg implementria Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy
Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM), a finansijski podržava Ministarstvo
vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
U Ljubuškom i Širokom Brijegu održali smo tribine s mladima “Put u Europu”
U Ljubuškom i Širokom Brijegu smo u okviru projekta “Put u Europu!” koji sufinancira MVEP i kojim se potiče razvoj programske suradnje naše udruge te partnera i suradnika iz BIH, održali tribine s mladima koje je vodio prof.dr.sc. Božo Skoko.
Prof. Skoko je jedan od najpriznatijih stručnjaka iz područja marketinga i komunikacije, rodom iz Ljubuškog te sjajan sugovornik i predavač kada je u pitanju tema razvoja i napredovanja BIH te njene komparativne prednosti.
U svom izlaganju, prof. Skoko naveo je niz primjera koji dokazuju kako podrijetlo i mjesto rođenja nije nikakav preduvjet za uspjeh/neuspjeh nego se svi rezultati na osobnom ili poslovnom planu postižu znanjem, ambicijom, upornošću i radom.
Govoreći o BIH, prof. Skoko je naveo njene prednosti te naglasio potrebu provođenja reformi i približavanja EU.
Tribine su se održale u suradnji s Gimanzijom Ljubuški te Ginazijom fra Dominika Mandića iz Širokog Brijega.
U sklopu Dana mobilnosti i edukacije, BHV Education organizira 13.
međunarodni sajam školovanja u inozemstvu koji će se održati 21.10. u hotelu DoubleTree by Hilton u Zagrebu. Nakon 12 uspješnih godina i velikog broja posjetitelja na prošlogodišnjem sajmu u Sheratonu, velik je interes i za ovogodišnji sajam uživo s rekordnim brojem izlagača iz cijelog svijeta. Na sajmu će se predstaviti više od 30 sveučilišta i fakulteti iz Italije, Njemačke, Švicarske,
Austrije, Nizozemske, Belgije, Danske, Španjolske, Francuske, Velike Britanije, Mađarske, Japana, SAD-a i UAE, te srednje škole i škole jezika iz Velike Britanije. Novost su i grupni tečajevi engleskog jezika u Londonu i na Malti.
Na ovom prestižnom sajmu predstavit će se više od 30 sveučilišta i fakulteta iz različitih zemalja, uključujući Italiju, Njemačku, Švicarsku, Austriju, Nizozemsku, Belgiju, Dansku, Španjolsku, Veliku Britaniju, Mađarsku, Sjedinjene Američke
Države i Ujedinjene Arapske Emirate. Također, bit će prisutne srednje škole i škole jezika iz Velike Britanije. Klasični program srednjoškolske razmjene odvija se u SAD-u i Europi, a novost na sajmu su grupni tečajevi engleskog jezika u Londonu i na Malti.
U svijetu koji postaje sve dostupniji, nova generacija mladih želi istraživati, upoznavati različite zemlje, kulture i ljude, te se pripremati za uspješnu buduću karijeru. Prema rezultatima istraživanja, više od 75% Hrvata mlađih od 35 godina interesira se za školovanje i rad u inozemstvu. Stoga nije iznenađujuće što mnogi mladi iz Hrvatske razmatraju opciju školovanja u inozemstvu umjesto u domaćim sveučilišnim gradovima kao što su Zagreb, Split ili Rijeka. Putovanje na tečajeve jezika, srednje škole ili fakultete u inozemstvu danas je mnogo
dostupnije nego ikad prije te se često smatra nužnošću u izgradnji individualne
karijere.
Mladi koji se odlučuju za školovanje u inozemstvu to čine iz više razloga, uključujući potrebu za stjecanjem obrazovanja i vještina koje traže moderni
poslodavci, kao što su kritičko razmišljanje, rješavanje problema i timski rad.
Također, istraživanja pokazuju da sveučilišta u inozemstvu pružaju stvarno
profesionalno iskustvo kroz suradnju s karijernim uredima i direktnim kontaktom s poslodavcima. Mladi često vide prepreke u hrvatskom obrazovnom sustavu, gdje se studiranje često svodi na pasivno slušanje predavanja i ispitivanje individualnog znanja, često ne prateći suvremene potrebe tržišta rada.
Europa je tradicionalno privlačna destinacija za studiranje za ambiciozne ljude iz cijelog svijeta, a svaka europska zemlja nudi svoju jedinstvenu kulturu i
obrazovnu ponudu. Hrvati posebno cijene Italiju i Austriju zbog blizine i kulturnih sličnosti, no mnogi se također odlučuju za dalje destinacije poput Velike Britanije, Nizozemske i skandinavskih zemalja zbog široke ponude studijskih programa na engleskom jeziku.
Cijene školarina, dostupnost i troškovi smještaja, kao i mogućnost dobivanja
stipendija, ključna su pitanja koja se postavljaju pri odluci za školovanje u
inozemstvu. Naši predstavnici iz državnih i privatnih sveučilišta, fakulteta i srednjih škola bit će na raspolaganju kako bi odgovorili na sva ta pitanja direktno posjetiteljima sajma. Ulaz na ovaj događaj je besplatan uz prethodnu registraciju na linku Dani mobilnosti i edukacije.
Očekujemo vas na 13. Međunarodnom sajmu školovanja u inozemstvu – Dani mobilnosti i edukacije 2023. i zajedno ćemo razmotriti vaše mogućnosti za uspješno školovanje u inozemstvu. Za više informacija kontaktirajte:
Marija Juranović
Direktorica razvoja
marija@bhvedu.com
+385 99 505 0586
BHV Education je prva i najstarija hrvatska savjetodavna organizacija za
školovanje u inozemstvu koja uspješno djeluje već 29. godinu te upućuje mlade
iz Hrvatske i regije na školovanje u najbolje obrazovne institucije svijeta. Jedini je karijerni centar za profesionalno usmjeravanje u regiji uz svjetski poznatu
metodu za otkrivanje i razvoj talenata Harrison Assessment Int’l Ltd.
Sve dodatne informacije dostupne su na stranicama www.bhvedu.com
Objavljen je 2. Javni poziv za prijavu posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske u svrhu ostvarenja financijske potpore za 2022. godinu
U cilju promicanja veza i jačanja suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, očuvanja i jačanja nacionalnog identiteta, zaštite prava i interesa hrvatskih zajednica, očuvanja hrvatskog jezika, kulturnog stvaralaštva i baštine te poticanja hrvatskog kulturnog zajedništva, kao i pomoć ugroženim pojedincima – pripadnicima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske i ugroženim pojedincima – povratnicima/useljenicima iz hrvatskog iseljeništva/dijaspore, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske objavio je 2. Javni poziv za prijavu posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske u svrhu ostvarenja financijske potpore za 2022. godinu.
Više informacija: https://hrvatiizvanrh.gov.hr/natjecaji-574/objavljen-je-2-javni-poziv-za-prijavu-posebnih-potreba-i-projekata-od-interesa-za-hrvate-izvan-republike-hrvatske-u-svrhu-ostvarenja-financijske-potpore-za-2022-godinu-6215/6215.
Rok: 31. svibnja 2023. Stipendije (1.)
Rok: 1. rujna 2023. Stipendije (2.)
Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Agencija za mobilnost i programe EU-a i Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država u RH objavljuju natječaj za stipendije programa Fulbright u akademskoj godini 2024./2025.:
1. Stipendije za prijedoktorska istraživanja u trajanju od dva semestra (9 mjeseci).
Stipendije (1.) su namijenjene kandidatima koji su stekli akademski naziv magistra znanosti ili ekvivalent te su u trenutku prijave upisani na poslijediplomski doktorski studij u RH.
Rok za prijavu: 31. svibnja 2023.
2. Stipendije za poslijedoktorska istraživanja u trajanju od jednog ili dva semestra (od 4 do 9 mjeseci).
Stipendije (2.) su namijenjene kandidatima koji su u trenutku prijave prethodno stekli akademski stupanj doktora znanosti.
Rok za prijavu: 1. rujna 2023.
Opći uvjeti:
Stipendije se dodjeljuju za istraživanje i usavršavanje na sveučilištima u SAD-u. Stipendije nisu namijenjene za razdoblje studija niti omogućuju stjecanje akademskoga naziva u SAD-u.
Kandidati trebaju podnijeti dokaz o hrvatskom državljanstvu, zaposlenju u RH i znanju engleskoga jezika.
Više informacija o programu, detaljne upute i obrasci za online prijavu nalaze se na web stranici Veleposlanstva SAD-a:
- https://hr.usembassy.gov/apply-now-for-the-fulbright-foreign-student-program-2024-2025/
- https://hr.usembassy.gov/apply-now-for-the-fulbright-visiting-scholar-program-2024-2025/
Dodatno, na sljedećoj poveznici može se pronaći i objava natječaja na Facebooku Veleposlanstva SAD-a: https://www.facebook.com/usembassycroatia
Kontakt za dodatne informacije:
Public Diplomacy Section/Fulbright Program
fulbrightcroatia@state.gov
Razmatrat će se samo prijave s potpunom dokumentacijom.
Osim online prijave potrebno je dostaviti i dodatnu dokumentaciju. Dodatna dokumentacija učitava se elektronički izravno uz online prijavu do naznačenoga roka.
Budući stipendisti moraju biti svjesni kako javnozdravstveni uvjeti, dostupnost konzularnih usluga i prijevoza, kao i funkcionalnost američkih institucija i politike mogu utjecati na njihovu mogućnost putovanja u Sjedinjene Američke Države i sudjelovanja u programu.
Jezične stipendije Vlade Francuske Republike u 2023. godini
Veleposlanstvo Francuske Republike u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i Agencija za mobilnost i programe Europske unije pozivaju na podnošenje prijava za jezične stipendije Vlade Francuske Republike.
Više informacija na: https://mzo.gov.hr/istaknute-teme/natjecaji-196/jezicne-stipendije-vlade-francuske-republike-u-2023-godini/5378.
Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske objavljuje Javni natječaj za prijavu programa/projekata organizacija hrvatskog iseljeništva radi ostvarenja financijske potpore za 2022. godinu.
Više informacija na: https://hrvatiizvanrh.gov.hr/natjecaji-574/objavljen-javni-natjecaj-za-prijavu-programa-projekata-organizacija-hrvatskog-iseljenistva-u-prekomorskim-i-europskim-drzavama-radi-ostvarenja-financijske-potpore-za-2022-godinu/6209.
Javni natječaj za financiranje obrazovnih, znanstvenih, kulturnih, zdravstvenih, poljoprivrednih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini za 2022. godinu
Povezivanje s Hrvatima u Bosni i Hercegovini, potpora njihovu povratku i ostanku te očuvanje njihove pune jednakopravnosti jedan je od interesa Republike Hrvatske. U tom cilju, nastavljajući pružati potporu Hrvatima u Bosni i Hercegovini, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske objavljuje Javni natječaj za financiranje obrazovnih, znanstvenih, kulturnih, zdravstvenih, poljoprivrednih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini za 2022. godinu.
Više informacija na: https://hrvatiizvanrh.gov.hr/javni-natjecaj-za-financiranje-obrazovnih-znanstvenih-kulturnih-zdravstvenih-poljoprivrednih-i-ostalih-programa-i-projekata-od-interesa-za-hrvatski-narod-u-bosni-i-hercegovini-za-2022-godinu-4916/4916.
Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske objavio je 1. Javni poziv za prijavu posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske u svrhu ostvarenja financijske potpore za 2023. godinu.
Više informacija: https://hrvatiizvanrh.gov.hr/natjecaji-574/objavljen-je-1-javni-poziv-za-prijavu-posebnih-potreba-i-projekata-od-interesa-za-hrvate-izvan-republike-hrvatske-u-svrhu-ostvarenja-financijske-potpore-za-2023-godinu/6256.
Javni natječaj za dodjelu stipendija studentima - pripadnicima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske - za akademsku godinu 2022./2023.
Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske objavljuje Javni natječaj za dodjelu stipendija studentima – pripadnicima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske – za akademsku godinu 2022./2023.
Više informacija na: https://hrvatiizvanrh.gov.hr/natjecaji-574/javni-natjecaj-za-dodjelu-stipendija-studentima-pripadnicima-hrvatskog-naroda-izvan-republike-hrvatske-za-akademsku-godinu-2022-2023-6227/6227.
Projekt „Put u Europu“ sačinjen je od brojnih aktivnosti i prekograničnih suradnji. U partnerstvu i suradnji sa širokobriješkom udrugom EKO ZH i školama iz Ljubuškog i Širokog Brijega, udruga K.U.M. već je dosad organizirala edukacije i predavanja u BiH. Sada je u partnerstvu s Prvom osnovnom školom Široki Brijeg organizirano predavanje o volonterstvu koje je održala Snježana Petrušić iz udruge Centar za održivi razvoj.
Projekt kojeg financira MVEP nastavilo se predavanjem o volonterstvu i poticanju volontiranja „Volonterstvo – koristan ulog za zajednicu“. Na ovaj način ojačana je prekogranična suradnja između udruga civilnog društva, obrazovnih djelatnika i učenika koji su uz nastavničko osoblje i stručnu službu ojačali suradnju i povezanost i nešto novo naučili.
Izvor: https://kum-prolozac.hr/2023/03/10/put-u-europu-predavanje-o-volonterstvu-u-prvoj-osnovnoj-skoli-siroki-brijeg/
Javni natječaj za financiranje obrazovnih, znanstvenih, kulturnih, zdravstvenih, poljoprivrednih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini za 2023. godinu
Povezivanje s Hrvatima u Bosni i Hercegovini, potpora njihovu povratku i ostanku te očuvanje njihove pune jednakopravnosti jedan je od interesa Republike Hrvatske. U tom cilju, nastavljajući pružati potporu Hrvatima u Bosni i Hercegovini, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske objavljuje Javni natječaj za financiranje obrazovnih, znanstvenih, kulturnih, zdravstvenih, poljoprivrednih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini za 2023. godinu.
Više informacija na: https://hrvatiizvanrh.gov.hr/javni-natjecaj-za-financiranje-obrazovnih-znanstvenih-kulturnih-zdravstvenih-poljoprivrednih-i-ostalih-programa-i-projekata-od-interesa-za-hrvatski-narod-u-bosni-i-hercegovini-za-2023-godinu-6274/6274.
Sveučilište u Mostaru potpisalo sporazum o suradnji s najstarijim sveučilištem u Srednjoj Europi
Karlovo sveučilište u Pragu najstarije je i najveće sveučilište u Češkoj koje je osnovano 1348. godine za vrijeme vladavine češkoga kralja i cara Svetoga Rimskog Carstva Karla IV.
Osim što je najstarije sveučilište u Srednjoj Europi, također je i najbolje ocijenjeno češko sveučilište prema međunarodnim rang listama. Sastoji se od 17 fakulteta (14 u Pragu, 2 u Hradec Královéu i 1 u Plzeňu), 3 instituta te 6 centara za učenje, istraživanje i razvoj.
Karlovo sveučilište ima gotovo 50 000 studenata, otprilike šestinu svih studenata u Češkoj, upisanih u više od 300 akreditiranih studijskih programa koji nude više od 630 različitih kolegija. Sveučilište također ima više od 7000 studenata iz drugih zemalja.
Potpisani Sporazum odnosi se na akademsku suradnju u razmjeni nastavnoga osoblja i studenata, zajedničko sudjelovanje na znanstvenim konferencijama i simpozijima, rad na zajedničkim projektima te razmjenu iskustva u svezi sa svim važnim akademskim pitanjima.
Program za Hrvate u BiH
Povezivanje s Hrvatima u Bosni i Hercegovini, potpora njihovu povratku i ostanku te očuvanje njihove pune jednakopravnosti strateški je interes Republike Hrvatske te se u tom smislu, sukladno Zakonu o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske (NN 124/11, 16/12) te Pravilima o uvjetima, kriterijima i postupku za financiranje kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske (KLASA: 011-02/20-03/01, URBROJ: 537-02-01-20-01, od 27. svibnja 2020.) provodi program potpore Hrvatima u Bosni i Hercegovini putem Javnog natječaja za financiranje kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, koji se objavljuje svake godine. Financijska potpora programima i projektima ima za cilj poboljšanje položaja hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini na svim razinama.
Prednost u dobivanju financijske potpore imaju programi i projekti koji proizvode dugoročnije učinke za opstojnost hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, programi i projekti koji se provode u partnerstvu s pravnim osobama iz Republike Hrvatske u smislu prekogranične suradnje, programi i projekti koje financijski podupire lokalna zajednica, programi i projekti koji uključuju opstojnost i stabilnost ustanova te stvaranje i očuvanje radnih mjesta, kao i programi i projekti kod kojih je vidljiva jasna provedivost i održivost.
Važno je istaknuti da se od 2017. godine prijava programa/projekata obavezno podnosi u elektroničkom (e-prijavni obrazac) i papirnatom obliku, čime je moderniziran sustav prijave na Javni natječaj, što svakako predstavlja novinu u radu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske kao i unapređenje samog postupka predaje i obrade prijava na Javni natječaj.
Kontakt:
Sektor za provedbu i nadzor programa i projekata Hrvata izvan Republike Hrvatske
Adresa: Pantovčak 258, 10000 Zagreb
Tel: +385 1 6444 682
Fax: +385 1 6444 688
E-mail: hrvati-bih-projekti@hrvatiizvanrh.hr
Izvor: https://hrvatiizvanrh.gov.hr/programi-i-projekti/
Stipendije za studiranje u Bosni i Hercegovini
Ciljevi stipendiranja studenata su njihov osobni razvoj, stjecanje znanja, sposobnosti i vještina u svrhu unaprjeđenja znanja i intelektualnog potencijala hrvatskih zajednica u inozemstvu te poticanja ostanka mladih u Bosni i Hercegovini
Program stipendiranja studenata pripadnika hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini provodi Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske koji svake godine raspisuje Javni natječaj za stipendiranje studenata – pripadnika hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske.
Putem Javnog natječaja godišnje se dodjeljuje 400 stipendija za studiranje u Bosni i Hercegovini, a stipendija iznosi 700 kuna mjesečno i dodjeljuje se za 10 mjeseci.
Pravo sudjelovanja na Javnom natječaju imaju studenti – pripadnici hrvatskog naroda s prebivalištem u Bosni i Hercegovini koji su upisani u statusu redovnog studenta na javnim visokim učilištima u Bosni i Hercegovini.
Prijava na Javni natječaj se podnosi u elektroničkom (e-prijavni obrazac) i papirnatom obliku koji je dostupan na mrežnoj stranici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Opširnije informacije o natječaju, postupku, uvjetima i kriterijima za dodjelu stipendije dostupni su na mrežnoj stranici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske putem sljedećih poveznica:
Natječaji Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Program stipendiranja
Pravilnik o stipendiranju studenata – pripadnika hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o stipendiranju studenata – pripadnika hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske
Sve dodatne informacije dostupne su putem e-maila stipendije@hrvatiizvanrh.hr.
Izvor: https://gov.hr/
Hrvati u Bosni i Hercegovini
Status
Prema Ustavu Bosne i Hercegovine (Aneks IV Daytonskog mirovnog sporazuma), Hrvati su jedan od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini (BiH). Hrvatski jezik je jedan od tri službena jezika.
Broj stanovnika
Popis stanovništva u BiH, prvi nakon 1991. godine, proveden je od 1. do 15. listopada 2013. Prema rezultatima popisa, u Bosni i Hercegovini živi 3.531.159 stanovnika. Prema nacionalnosti: 15,43 posto Hrvata, 50,11 posto Bošnjaka, 30, 78 posto Srba, dok se 0,77 posto stanovništva se nije izjasnilo. Na nivou Federacije Bosne i Hercegovine – 22,4 posto Hrvata, 70,4 posto Bošnjaka i 3,6 posto Srba. U Republici Srpskoj ima 81, 51 posto Srba, 13, 99 posto Bošnjaka i 2,41 posto Hrvata. U Brčko Distriktu živi 20,66 posto Hrvata, 42,36 posto Bošnjaka i Srba 34,58 posto.Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine, a prema popisu stanovništva iz 1961.godine, Hrvati su činili 21,7 % ukupnog broja stanovnika BiH. 1991.godine, 760 852 stanovnika Bosne i Hercegovine se izjasnilo Hrvatima, što predstavlja 17,4 % od ukupnog broja stanovnika.
Obrazovanje
Na područjima Bosne i Hercegovine na kojima su Hrvati u većini, organizira se nastava u osnovnim i srednjim školama po nastavnom planu i programu na hrvatskom jeziku, koji je utemeljen na Ustavu i zakonima BiH o jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda i pravima nacionalnih manjina. Utemeljen je, također, na federalnom Ustavu i županijskom školskom zakonodavstvu. Nastavni plan i program na hrvatskom jeziku, u svim vidovima i u cjelini programa promiče jezik, tradiciju, kulturu i duhovnost hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, te se ne može reducirati na programske sadržaje bilo kojega predmeta. Kad je pak riječ o prirodoslovnim predmetima kao što je npr. matematika ili fizika, oni također imaju nacionalno-kulturnu odrednicu. Naime, u hrvatskom narodu postoje znanstvene, povijesne i kulturne činjenice te znamenite osobe koje pripadaju znanstvenoj i kulturnoj baštini hrvatskoga naroda, a samim tim i pojedinim nastavnim predmetima u školi (R. Bošković, F. Vrančić, A. Mohorovičić, M. Getaldić, S. Penkala, V. Prelog …), a svoje mjesto nalaze u programima i udžbenicima na hrvatskom jeziku. Navedeni sadržaji su dio nacionalne baštine koja je važna hrvatskom narodu i njegovoj kulturi.
Važno je znati!
„ Prije nego što se raspadne, jedan list papira moguće je reciklirati 4 do 6 puta“
Recikliranjem stakla troši se manje energije nego njegova proizvodnja od pijeska, vapna i sode, trebamo znati da je svaka tona stakla iskorištena za proizvodnju novog stakla sačuva 315 kg ispuštenog ugljičnog dioksida!
Recikliranjem 1 tone stakla uštedi se 30 tona nafte!
Izbjegavajte kupovinu plastičnih vrećica, već koristite platnene vrećice!
Prilikom kupovine, kupujte veća pakiranja kako bi trošili manje plastične ambalaže.
Kako plastika u zemlji niti trune niti se raspada, te u takvom stanju ne pruža nikakvu korist, reciklaža iste je više nego prijeko potrebna.
U svijetu se godišnje koristi oko 500 milijardi plastičnih vrećica, odnosno milijun vrećica po minuti.
Recikliranjem otpada direktno utječemo na :
- Očuvanje okoliša
- Očuvanje prirodnih resursa
- Štedimo energiju
- Smanjenje otpada na odlagalištima
- Uštedu novca
- Otvaranje novih radnih mjesta
Izvor: www.nasapriroda.com
Javni poziv za dodjelu stipendija za učenje hrvatskoga jezika u Republici Hrvatskoj za akademsku godinu 2022./2023.
Otvoren je javni poziv za dodjelu stipendija za Hrvate izvan RH.
Na Javni poziv mogu se prijaviti pripadnici hrvatskoga naroda, njihovi supružnici kao i prijatelji hrvatskoga naroda i Republike Hrvatske koji njeguju hrvatski identitet i promiču hrvatsko kulturno zajedništvo, s navršenih 18 godina života, završenom najmanje srednjom školom te s prebivalištem izvan Republike Hrvatske ili pak s prebivalištem/boravištem u Republici Hrvatskoj ne duljim od tri godine zaključno s danom objave ovog Javnog poziva.
Prijava na Javni poziv se podnosi isključivo u elektroničkom obliku putem e-prijavnog obrasca dostupnog OVDJE. Rok za slanje prijava je 19. lipnja 2022.
Organizator Tečaja je Filozofski fakultet u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku i Sveučilište u Zadru. Stipendija podrazumijeva redovito pohađanje nastave u Republici Hrvatskoj u mjestu održavanja Tečaja.
Kandidati u prijavnom obrascu, između ostalog, trebaju obvezno navesti odabir semestra učenja jezika (zimski, ljetni ili oba), kao i mjesto pohađanja Tečaja (prvi i drugi odabir).
Sve ostale pojedinosti navedene su u Javnom pozivu i priloženim uputama. U slučaju potrebe za dodatnim informacijama kandidati mogu poslati upit na adresu elektroničke pošte: tecaj-hrvatskog-jezika@hrvatiizvanrh.hr najkasnije do isteka gore navedenog roka ili u istom razdoblju nazvati na broj: +385 (0)1/6444-683, radnim danom od 10.00 – 15.00 sati.
Energetski učinkovito ponašanje
Energija se najčešće rasipa neodgovornim ponašanjem svih.
Studije i uobičajena praksa slažu se da je ponašanje korisnika jako važno za poboljšanje energetske učinkovitosti, odnosilo se to na ponašanje svakog pojedinca u odnosu na stambeni prostor, recikliranje ili na Čak su i čisto tehnička mjere (poput obnove zgrade) koje se mogu provesti manje učinkovite i skuplje ako se provode kao jedine.
Educirajmo najmlađe
Nekada vam se možda čini da pojedinac ne može učiniti mnogo za održanje i spas planeta, upravo odgoj ekološki odgovornih ljudi otvara put shvaćanju važnosti očuvanja okoliša. Vaše dijete danas razvrstava otpad i ne baca papiriće na ulici, ali sutra će biti na radnom mjestu na kojemu će imati moć odlučivati o mnogo većim razmjerima zagađenja i zaštite okoliša.
Zaštitu Zemlje ne biramo, to je dužnost koju smo dobili rođenjem na ovom planetu
Zaštita Zemlje nije opcija, već dužnost koju smo dobili rođenjem na ovom planetu. Pobrinite se da vaši mališani tu odgovornost i ispune. Krenite od malih stvari i odmalena im usadite ekološku svijest.
EKO SAVJETI Važno je znati!
„ Prije nego što se raspadne, jedan list papira moguće je reciklirati 4 do 6 puta“
Recikliranjem stakla troši se manje energije nego njegova proizvodnja od pijeska, vapna i sode,
trebamo znati da je svaka tona stakla iskorištena za proizvodnju novog stakla sačuva 315 kg
ispuštenog ugljičnog dioksida!
Recikliranjem 1 tone stakla uštedi se 30 tona nafte!
Izbjegavajte kupovinu plastičnih vrećica, već koristite platnene vrećice!
Prilikom kupovine, kupujte veća pakiranja kako bi trošili manje plastične ambalaže.
Kako plastika u zemlji niti trune niti se raspada, te u takvom stanju ne pruža nikakvu korist, reciklaža
iste je više nego prijeko potrebna.
U svijetu se godišnje koristi oko 500 milijardi plastičnih vrećica, odnosno milijun vrećica po minuti.
Recikliranjem otpada direktno utječemo na :
Očuvanje okoliša
Očuvanje prirodnih resursa
Štedimo energiju
Smanjenje otpada na odlagalištima
Uštedu novca
Otvaranje novih radnih mjesta
Izvor:
https://nasapriroda.com/vazno-je-znati/
Energetski učinkovito ponašanje
Energija se najčešće rasipa neodgovornim ponašanjem svih.
Studije i uobičajena praksa slažu se da je ponašanje korisnika jako važno za poboljšanje energetske
učinkovitosti, odnosilo se to na ponašanje svakog pojedinca u odnosu na stambeni prostor,
recikliranje ili na Čak su i čisto tehnička mjere (poput obnove zgrade) koje se mogu provesti manje
učinkovite i skuplje ako se provode kao jedine.
Život u zgradi zimi
Nosite odgovarajuću odjeću kako biste izbjegli neugodu.
Odmaknite zavjese, namještaj i druge prepreke ispred radijatora, ventilacijskih otvora i izvora
prirodne svjetlosti (prozora).
Smanjite malo termostat. Smanjenjem sobne temperature za 1°C možete uštedjeti 10% na
računima za grijanje, kao i spriječiti emisiju velike količine CO2 godišnje. Ako imate brojač
vremena, namjestite korištenje tople i hladne vode samo onda kada vam je potrebna.
Vanjske rolete mogu poboljšati termalnu izolaciju za vrijeme sezone grijanja noću. Koristite
ih.
Prilikom prirodnog zračenja prostorija, otvarajte prozore 2-5 minuta, 2-3 puta dnevno.
Na početku ili kraju sezone grijanja, nemojte ostavljati prozore dugo otvorenima, jer to može
prouzročiti značajne gubitke.
Ukoliko grijanje nije automatsko, smanjite sobnu temperature u terminima kad se prostorija
ne koristi (vikendima, noću, praznicima).
Izvor:
https://nasapriroda.com/energetski-ucinkovito-ponasanje/
Objavljen Javni natječaj za prijavu programa/projekata organizacija hrvatskog iseljeništva u prekomorskim i europskim državama radi ostvarenja financijske potpore za 2022. godinu
Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske objavljuje Javni natječaj za prijavu
programa/projekata organizacija hrvatskog iseljeništva radi ostvarenja financijske potpore za 2022.
godinu.
Sukladno Zakonu o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, Ured, od
2012. godine, provodi Program potpore hrvatskim zajednicama u iseljeništvu koji je 2019. godine
unaprjeđen donošenjem novog internog pravnog akta – Pravila o uvjetima i postupku za dodjelu
financijske potpore programima/projektima organizacija hrvatskog iseljeništva u prekomorskim i
europskim državama (u nastavku teksta: Pravila).
Navedenim Pravilima otvorena je mogućnost za prijavu programa/projekata hrvatskom iseljeništvu iz
svih europskih i prekomorskih država u kojima djeluju zajednice hrvatskog iseljeništva (ukupno 29
država) te su jasno utvrđeni uvjeti, kriteriji i postupci za dodjelu i korištenje sredstava Ureda
organizacijama hrvatskog iseljeništva.
Na Natječaj se mogu javiti organizacije hrvatskog iseljeništva (udruge, zaklade, ustanove, vjerske
zajednice i ostale organizacije) koje su se opredijelile za obavljanje djelatnosti i aktivnosti koje su
predmet financiranja i kojima promiču uvjerenja i ciljeve koji nisu u suprotnosti s Ustavom i zakonima
Republike Hrvatske ili pravnim poretkom matične države, a upisane su u registar ili drugu
odgovarajuću evidenciju organizacija matične države te imaju pravnu osobnost.
Natječajna dokumentacija dostavlja se preporučeno poštom, elektroničkom poštom ili neposrednom
predajom dokumentacije na adrese veleposlanstava nadležnih za državu na koju se odnosi Javni
natječaj.
Rok za podnošenje prijava počinje teći od dana objave Javnog natječaja na službenim mrežnim
stranicama nadležnih veleposlanstava RH, odnosno Ureda i traje 30 dana od dana objave, zaključno
do 5. listopada 2022. godine.
Dodatne informacije mogu se dobiti na brojevima telefona: +3851/6444-662, +3851/6444-699 ili na
e-mail adresi: iseljenistvo-projekti@hrvatiizvanrh.hr.
Izvor:
https://hrvatiizvanrh.gov.hr/natjecaji-574/objavljen-javni-natjecaj-za-prijavu-programa-projekata-
organizacija-hrvatskog-iseljenistva-u-prekomorskim-i-europskim-drzavama-radi-ostvarenja-
financijske-potpore-za-2022-godinu/6209
EKO SAVJETI – educirajmo najmlađe!
Nekada vam se možda čini da pojedinac ne može učiniti mnogo za održanje i spas planeta, upravo
odgoj ekološki odgovornih ljudi otvara put shvaćanju važnosti očuvanja okoliša. Vaše dijete danas
razvrstava otpad i ne baca papiriće na ulici, ali sutra će biti na radnom mjestu na kojemu će imati moć
odlučivati o mnogo većim razmjerima zagađenja i zaštite okoliša.
Zaštitu Zemlje ne biramo, to je dužnost koju smo dobili rođenjem na ovom planetu
Zaštita Zemlje nije opcija, već dužnost koju smo dobili rođenjem na ovom planetu. Pobrinite se da
vaši mališani tu odgovornost i ispune. Krenite od malih stvari i odmalena im usadite ekološku svijest.
Educirajmo najmlađe i osigurajmo zdraviju budućnost
Štedite struju
Učite dijete da svjetla ne moraju gorjeti u prostoriji u kojoj nema nikoga, televizor raditi kao
“društvo iz pozadine” ako ga nitko ne gleda i slično. Možete zajedničkim snagama izraditi šarene
naljepnice kojima ćete ukućane upozoravati da štede energiju i gase kućanske aparate.
Ovo su samo osnove ekološkoga odgoja za najmanje. S vremenom objašnjavajte djeci i učite ih i
kompleksnijim pojmovima te metodama zaštite prirode.
Izvor:
https://nasapriroda.com/educirajmo-najmlade/
10 stvari koje morate znati kad idete na Erasmus+
Ako ovo čitate, vjerojatno planirate ili ste se već odlučili na odlazak na Erasmus+ mobilnost. U oba
slučaja budite sigurni da ste donijeli najbolju odluku svoga života! Odlazak na Erasmus je prije svega
uzbudljiv i dinamičan (i virtualna i fizička verzija), no sam proces prijave može biti pomalo zamoran, a
odlazak ponekad može biti nepredvidiv. Stoga u nastavku slijedi 10 stvari koje vam donosim iz
vlastitog iskustva, a važno ih je znati prije odlaska na Erasmus+!
1. Vrlo je vjerojatno da će studijski program na fakultetu na koji odlazite biti puno drugačiji
od onoga na što se navikli.
Ne brinite se! Drugačije može samo značiti bolje. Primjerice, na mojoj prvoj razmjeni u inozemstvu
umjesto klasičnih predavanja održavali su se seminari, sastanci i mnogobrojne druge aktivnosti.
Pohađanje nastave koja je drugačija od one na koju ste navikli, značajno će obogatiti vaše znanje i
sposobnosti. Ako se odlučite za neku daleku zemlju, budite spremni na mogućnost da će studijski
program biti potpuno drugačiji od onoga na što se navikli. Ljepota Erasmus+ razmjene leži upravo u
širenju vidika te različitim mogućnostima i pogledima na obrazovanje.
1. Usklađivanje predmeta je poželjno i dobrodošlo, ali nije nužno.
Za vrijeme prijave rečeno vam je da na svom novoizabranom fakultetu morate naći iste predmete
koje ste trebali slušati taj semestar na matičnom fakultetu kako bi se oni priznali. U idealnoj situaciji
zbilja ćete uspjeti naći identične predmete, koji će biti navedeni u dokumentu pod nazivom Sporazum
o učenju (Learning Agreement), i vaš će semestar biti u potpunosti priznat kada se vratite na svoj
matični fakultet. Međutim, uzimajući u obzir raznovrsnost obrazovnih programa u različitim
državama, to se ne dogodi uvijek te ćete onda morati polagati predmete koji nisu usklađeni
naknadno po povratku kući. Zbog toga preporučujem da se sve tri strane (vi, vaše matično sveučilište
i sveučilište u inozemstvu) dogovore oko svega prije odlaska na mobilnost. Zvuči naporno? Zapravo je
odlično! Slušanje predmeta koji su vrlo drugačiji od onih koje ste trebali slušati nevjerojatno će
obogatiti vaše znanje i vaše sposobnosti.
1. Razmjena je iskustvo koje će uvelike uljepšati vaš život(opis).
Sudjelovanje u Erasmus+ programu neće samo obogatiti vaš život, već i životopis! Razmjena u
inozemstvu i vještine koje steknete tijekom mobilnosti su stavka u životopisu koju cijeni sve veći broj
poslodavaca. Međunarodno iskustvo je ogromna prednost i poslodavcima predstavlja samostalnost,
odgovornost i prilagodljivost međunarodnom okruženju. Takvo vas iskustvo jednoga dana može
odvesti do vašega posla iz snova. Dodatan plus je i sudjelovanje u raznim izvannastavnim
aktivnostima!
1. ESN je tu za vas!
Ako vam novoizabrani fakultet ne može pomoći sa smještajem ili ostalim tehničkim pitanjima koja
nisu vezana uz sam fakultet, postoji rješenje! ESN (Erasmus Student Network) je najveća studentska
volonterska organizacija u Europi čiji moto je students helping students. U slučaju da imate bilo kakva
pitanja o gradu u koji dolazite, posebice o smještaju, definitivno im se obratite. Čak i ako imate
pitanja o prijavi (papirologija ponekad može zadavati glavobolju), možete se obratiti jednoj od
lokalnih podružnica ESN-a Hrvatska (ESN Dubrovnik, ESN Osijek, ESN Rijeka, ESN Split, ESN Zadar i
ESN Zagreb) ili države u koju odlazite na razmjenu, te će vam oni biti spremni pomoći oko bilo kakvih
nedoumica. Ako vam fakultet na koji odlazite ne priskrbi kontakt informacije, sve možete naći na web
stranici ESN-a.
1. Avionske karte, autobusne karte i prtljaga nisu znanstvena fantastika kada znate neke
trikove.
Nekima od vas je odlazak na mobilnost vjerojatno prvo veće samostalno putovanje, stoga se javlja
pitanje pronalaska najjednostavnijeg i najekonomičnijeg prijevoza. Ako vaša destinacija nije daleko,
tada je možda najbolji izbor FlixBus – ekonomični europski autobusni prijevoznik. U slučaju da je vaša
destinacija daleka, primorani ste osloniti se na avionski prijevoz. Kao preporuku za neke od web
stranica gdje možete naći povoljne karte htjela bih navesti Skyscanner, Kiwi i eDreams. Naravno, tu su
i poznati prijevoznici, koji nude povoljne karte na svojim web stranicama, kao npr. Ryanair,
Wizzair ili Eurowings. Još jedan od odličnih alata za istraživanje povoljnijih letova je Google Flights.
Ako planirate odlazak u skandinavske zemlje i pretrpali ste kofere zimskim jaknama i čizmama,
razmotrite kompaniju Eurosender, preko koje možete poslati prtljagu na željenu adresu!
1. Visina stipendije ovisi o zemlji u koju planirate otići.
Iako se najčešće navodi mjesečni iznos stipendije, tj. financijske potpore, bitno je naglasiti da ta
stipendija neće biti uplaćivana na mjesečnoj bazi. Prije samog odlaska na Erasmus+, bit će vam
isplaćeno 80% ukupnog iznosa stipendije, a preostalih 20% tek po povratku kada dostavite potrebnu
dokumentaciju nakon mobilnosti. Stoga pametno rasporedite stipendiju i pokušajte ne potrošiti sve
već u prvom mjesecu razmjene na francuske delicije, španjolske tapase ili poljske zapiekanke!
1. U novije vrijeme Erasmus+ program uvelike se modernizirao.
U 2020. godini pojavile su se nove vrste mobilnosti: virtualna i kombinirana. Erasmus+ je u svom
virtualnom izdanju dostupniji i pristupačniji za stjecanja znanja i vještina. Tijekom prethodne godine
mnoge stvari su se promijenile te su uslijed izvanrednih okolnosti neki studenti bili prisiljeni prekinuti
svoju mobilnost i vratiti se kući. Na sreću, svima je omogućen nastavak studiranja u inozemstvu, i to
iz topline vlastitog doma – putem virtualne mobilnosti. Moguće je i kombinirati fizičku i virtualnu
mobilnost, npr. započnete svoju mobilnost virtualno, a potom otputujete u vašu odabranu zemlju, ili
obrnuto!
1. Virtualna mobilnosti je novi i poseban oblik mobilnosti.
Virtualna mobilnost je velika i važna novost u sklopu Erasmus+ programa koja je dostupna svima.
Takvo će vas međukulturno i digitalno iskustvo obogatiti vještinama online suradnje, pripremiti za
različite moderne izazove i rad na daljinu te poboljšati vaše poznavanje stranih jezika. Na virtualnoj
mobilnosti imate priliku steći vještine suradnje u multikulturalnim timovima, digitalne i organizacijske
kompetencije, a sve to možete sa svojeg kauča! Moderno doba zahtijeva prilagodbu u raznim
uvjetima, stoga je odlazak na virtualnu mobilnost prilika koja se ne propušta! Ako nemate svu
potrebnu opremu za realizaciju virtualne mobilnosti niti mogućnosti nabaviti je, ne brinite! Obratite
se svome visokom učilištu, Erasmus+ vam i u tome može pomoći! Ako vas treba još malo nagovarati,
pročitajte i letak o virtualnim mobilnostima.
1. Dopustite thesis supervisoru da vam pomogne.
Još jedan od razloga za odlazak na Erasmus+ mobilnost je pisanje završnog ili diplomskog rada. U tom
slučaju, preporučujem vam pronalazak tzv. thesis supervisora čija je uloga nadgledanje pisanje vašega
rada. Sam rad ne mora biti na engleskom jeziku te u tom slučaju supervisor samo provjerava kako
napredujete u pisanju rada. Moj savjet je: uključite thesis supervisora u pisanje vašega rada koliko
god je to moguće – pišite ga na engleskom, prihvatite sve izazove te donesite na matični fakultet nova
saznanja i svježe poglede na pisanje završnog/diplomskog rada!
1. Nakon odlaska na Erasmus ništa više nećete gledati istim očima.
Odlazak na razmjenu će vrlo vjerojatno za vas značiti potpuno novi početak. Nakon svih poznanstava
te iskustava s različitim studentima i profesorima, bit će nemoguće gledati na svijet istim očima.
Svijet će postati manji, i svi vaši izazovi i ciljevi bit će puno lakše ostvarivi. Erasmus+ pomiče granice i
otvara vam prozor u posve novi svijet. Stoga, prijavite se, spakirajte te poduzmite prvi korak prema
ostvarenju svojih snova!
Napisala: Ivana Cvjetković (članica ESN-a Rijeka)
Lektorirale: Sanda Devčić (Predstavnica za obrazovanje ESN-a Hrvatska 2020./22.) i Lina Mohorić
(Predstavnica za odnose s javnošću ESN-a Hrvatska 2020./22.)
Izvor:
https://www.esn.hr/news/10-stvari-koje-morate-znati-kad-idete-na-erasmus
Sprečavanje nastanka otpada ključno je za rješavanje problema plastičnog otpada
Plastični otpad i dalje predstavlja golem i rastući problem. No, što Europska unija poduzima kako bi
riješila taj problem? Ioannis Bakas, stručnjak za sprečavanje nastanka otpada u EEA-u daje kratak
pregled izvješća EEA-a o sprečavanju nastanka plastičnog otpada u Europi, koje je objavljeno ranije
ovog mjeseca.
O čemu govori novo izvješće EEA-a? Čine li europske zemlje dovoljno kako bi riješile taj problem?
U izvješću EEA-a pod naslovom „Sprečavanje nastanka plastičnog otpada u Europi” preispitane su
inicijative država članica EEA-a o sprečavanju nastanka plastičnog otpada. Nastojimo utvrditi i
analizirati vrste mjera koje se poduzimaju kako bi se smanjila količina plastičnog otpada ili količina
opasnih tvari u plastičnom otpadu. Države članice EU-a uglavnom se oslanjaju na svoje programe za
sprečavanje nastanka otpada kako bi mogle oblikovati svoje napore u pogledu sprečavanja nastanka
plastičnog otpada. No oni uključuju općenitije mjere i nisu nužno usmjereni na plastiku, već općenito
na ambalažu. Međutim, našom je analizom utvrđeno da države članice zaista čine mnogo po pitanju
plastičnih vrećica za nošenje. Utvrđena je značajna aktivnost država članica i postignuti su impresivni
rezultati u smanjenju upotrebe takvih vrećica.
Koliki problem predstavlja plastični otpad u Europi?
Plastični otpad, uključujući i morski otpad, u zadnje je vrijeme privukao veliku pozornost javnosti. No
glavni problem povezan s plastikom jest rastuća potrošnja plastike koja se neizbježno pretvara u
otpad. Bit ćemo suočeni s povećanjem količine plastičnog otpada u budućnosti, za što ćemo morati
pronaći rješenje. Što se tiče sprečavanja nastanka otpada, smatram da je stavljanje naglaska na
ambalažni otpad ispravno jer on predstavlja najveći udio plastičnih proizvoda kojima se koristimo, a
slijedi ga plastika proizvedena u području elektronike i građevinarstva. Još jedan problem je u tome
što još uvijek nismo utvrdili konkretne ciljeve za rješavanje tog problema. Ciljevi nam mogu poslužiti
kao motivacija. Trenutačno recikliramo otprilike trećinu nastalog plastičnog otpada, što predstavlja
rastući trend, iako to uključuje i izvoz izvan EU-a. U ovom izvješću EEA-a ne govori se o gospodarenju
otpadom i izvozu otpada, ali to će biti tema još jednog predstojećeg informativnog sažetka EEA-a o
izvozu plastičnog otpada. Međutim, s obzirom na povećanu potrošnju, sprečavanje nastanka
plastičnog otpada imat će ključnu ulogu u upravljanju količinama nastalog otpada.
U izvješću se plastična ambalaža navodi kao glavni problem. Što je potrebno učiniti kako bi se smanjio
i spriječio nastanak takvog otpada?
Što se tiče sprečavanja nastanka otpada, a posebno plastike, kao što je navedeno u izvješću, mnogo
je toga potrebno učiniti kako bi se izradile ciljane mjere – na primjer usmjeravanje na onu vrstu
plastike koja najviše onečišćuje okoliš, kao što je ambalaža za jednokratnu upotrebu. Razvoj
događaja poput sve češće kupovine putem interneta doveli su do porasta nastanka ambalaže, a mi
nastojimo uhvatiti korak s novonastalim problemima i pronaći rješenje za povećani tok otpada.
Postojeće su mjere uglavnom općenite te su usmjerene na plastične proizvode svih vrsta. One su
također blage i uglavnom je riječ o informativnim ili dobrovoljnim sporazumima. Potrebno je
poduzeti ciljane i konkretnije mjere, kao što su one koje su opisane u novoj Direktivi o plastici za
jednokratnu upotrebu. Zemlje bi isto tako imale koristi od raznovrsnijih mjera, čijoj bi raznovrsnosti
doprinijeli primjerice tržišni instrumenti, programi proširene odgovornosti proizvođača s
modulacijom naknada itd.
Što EU poduzima u tom području?
Europska komisija i EU sada imaju uspostavljenu strategiju za plastiku (donesenu 2018.), a Europski
parlament i države članice EU-a nedavno su dovršili i donijeli Direktivu o plastici za jednokratnu
upotrebu. Ta dva nedavna primjera nastojanja Komisije još nisu vidljiva u pregledu nacionalnih mjera
za sprečavanje nastanka otpada u našem izvješću. Međutim, očekuje se da će prenošenje Direktive i
inspiracija potaknuta strategijom za plastiku u bliskoj budućnosti imati učinak na nacionalne mjere
usmjerene na sprečavanje nastanka plastičnog otpada.
Koja je uloga EEA-a u sprečavanju nastanka plastičnog otpada?
EEA je objavio niz izvješća o sprečavanju nastanka otpada od 2013., a ovo je posljednje izvješće u
nizu. U ovom se izvješću preispituje trenutačno stanje i iznose se izgledi za budućnost. EEA pruža svoj
stav o mogućim smjerovima politike, kao i korisne informacije o najboljoj praksi. Uglavnom
pokušavamo utvrditi stanje u državama članicama EEA-a i pronaći neke mogućnosti za poboljšanje.
Agencija (EEA) ima zadatakpratiti napredak u sprečavanju nastanka otpada i pratiti razvoj situacije u
odvajanju pokazatelja stvaranja otpada od pokazatelja gospodarskog rasta. U skladu s izmijenjenim
zakonodavstvom, odsada ćemo svake dvije godine objavljivati izvješća o sprečavanju nastanka
otpada, svaki put na različitu temu, ali uvijek imajući na umu praćenje napretka i evaluaciju provedbe
u državama članicama EU-a. Sljedeće izvješće objavit ćemo 2021. EEA izrađuje i informativne članke u
kojima se iznosi pregled provedbe na razini zemalja i koji se trenutačno ažuriraju.
Izvor:
https://nasapriroda.com/sprecavanje-nastanka-otpada-kljucno-je-za-rjesavanje-problema-
plasticnog-otpada/
Čisti zrak – privilegija današnjeg doba
Dišemo od trenutka rođenja pa sve do smrti. To je neophodna i stalna potreba i za nas i za cjelokupan
život na Zemlji. Loša kvaliteta zraka utječe na sve nas: narušava nam zdravlje, kao i zdravlje okoliša,
što uzrokuje gospodarske gubitke. No, od čega se sastoji zrak koji udišemo i odakle dolaze različite
onečišćujuće tvari u zraku?
Mogu se samo čuditi kako se veličanstvenost okoliša smanjuje zbog onečišćenja, i to prvenstveno
onečišćenja zraka.
Stephen Mynhardt, Irska (ImaginAIR)
Atmosfera je plinovita masa koja okružuje naš planet, a čine je slojevi različite gustoće plinova.
Najtanji i najniži sloj zove se troposfera. Ovdje žive biljke i životinje, a ovdje nastaju i promjene
vremena. Ona se proteže do 7 kilometara u visinu na polovima i 17 kilometara u visinu na ekvatoru.
Poput ostalih dijelova atmosfere, troposfera je dinamična. Ovisno o visini, zrak ima različitu gustoću i
različiti kemijski sastav. Zrak stalno putuje oko planeta, prelazeći preko oceana, kao i preko velikih
predjela kopna. Vjetrovi mogu nositi sićušne organizme, uključujući bakterije, viruse, sjemenke i
invazivne vrste na nova odredišta.
Ono što zovemo zrakom sastoji se od …
Suhi zrak sastavljen je od 78% dušika, 21% kisika i 1% argona. U zraku se nalazi i vodena para koja čini
između 0,1% i 4% troposfere. Topliji zrak obično sadrži više vodene pare od hladnijeg zraka.
Zrak sadrži i vrlo malu količinu ostalih plinova, znanih kao plinovi u tragovima, uključujući ugljični
dioksid i metan. Koncentracije tih manjih količina plinova u atmosferi obično se mjere u dijelu na
milijun (ppm). Na primjer, koncentracije ugljikova dioksida, jednog od najvažnijih i najčešćih plinova u
tragovima u atmosferi, u 2011. su godini procijenjene na oko 391 ppm ili 0,0391% (EAO-ov pokazatelj
koncentracija u atmosferi).
Nadalje, postoje na tisuće drugih plinova i čestica (uključujući čađu i metale) koje u atmosferu
ispuštaju i ljudski i prirodni izvori.
Sastav zraka u troposferi stalno se mijenja. Neke od tvari u zraku vrlo su reaktivne; drugim riječima,
imaju sklonije su miješati se s drugim tvarima da bi stvorile nove. Kad neke od ovih tvari reagiraju s
drugima, mogu tvoriti „sekundarne“ onečišćujuće tvari koje su štetne za naše zdravlje i okoliš.
Toplina – uključujući i Sunčevu – obično je katalizator koji olakšava ili uzrokuje kemijske reakcije.
Što zovemo onečišćenjem zraka
Ne smatraju se sve tvari u zraku onečišćujućim tvarima. Općenito govoreći, onečišćenje zraka definira
se kao postojanje određenih onečišćujućih tvari u atmosferi u razinama koje štetno utječu na ljudsko
zdravlje, okoliš i naše kulturno nasljeđe (zgrade, spomenike i materijale). U okvirima zakonodavstva,
govori se samo o onečišćenju koje uzrokuje čovjek, iako onečišćenje u drugim kontekstima može
imati širu definiciju.
Onečišćujuće tvari zraka ne luče samo ljudski izvori. Mnogi prirodni fenomeni, uključujući vulkanske
erupcije, šumske požare i pješčane oluje otpuštaju onečišćujuće tvari zraka u atmosferu. Čestice
prašine mogu putovati prilično daleko, ovisno o vjetru i oblacima. Neovisno o tome je li ih proizveo
čovjek ili su nastale prirodnim putem, jednom kad su u atmosferi, ove čestice mogu sudjelovati u
kemijskim reakcijama te doprinijeti onečišćenju zraka. Vedro nebo i jasna vidljivost nisu nužno znaci
čistog zraka.
Unatoč velikim naprecima posljednjih desetljeća, onečišćenje zraka u Europi nastavlja štetiti našem
zdravlju i okolišu. Onečišćenje izazvano lebdećim česticama i onečišćenje prouzrokovano ozonom
predstavljaju posebno ozbiljne opasnosti za zdravlje građana Europe te utječu na kvalitetu života i
smanjuju očekivano trajanje života. No, različite onečišćujuće tvari proizlaze iz različitih izvora i imaju
različit utjecaj. Glavne onečišćujuće tvari vrijedi pobliže proučiti.
Kad zrakom lebde sićušne čestice
Lebdeće su čestice (PM) onečišćujuća tvar koja najviše šteti zdravlju Europljana. Lebdeće čestice
možete zamisliti kao čestice koje su toliko lagane da mogu lebdjeti zrakom. Neke su od čestica toliko
sićušne (od tridesetine do petine promjera ljudske vlasi) da se mogu uvući duboko u naša pluća, ali i
ući u krvotok, kao i kisik.
Neke se od čestica otpuštaju izravno u atmosferu. Druge nastaju kao rezultat kemijskih reakcija,
uključujući prekursorske plinove, pogotovo sumporov dioksid, dušične okside, amonijak i hlapljive
organske spojeve.
Ove čestice mogu se sastojati od raznih kemijskih elemenata, a njihov utjecaj na naše zdravlje i okoliš
ovisi o njihovu sastavu. Neki teški metali, poput arsena, kadmija, žive i nikla, također se mogu naći u
lebdećim česticama.
Nedavno istraživanje koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pokazuje da
onečišćenje sitnim česticama (PM 2,5 , odnosno količina lebdećih čestica ne premašuje promjer od 2,5
mikrona) može biti veća opasnost za zdravlje nego što se to u prošlosti smatralo. Prema „Izvješću o
zdravstvenim aspektima onečišćenja zraka“ Svjetske zdravstvene organizacije, dugotrajna izloženost
finim česticama može uzrokovati aterosklerozu, neželjene ishode trudnoće i bolesti dišnih putova kod
djece. Istraživanje upućuje i na moguću vezu između neurološkog razvoja, kognitivne funkcije i
dijabetesa te naglašava uzročno-posljedičnu vezu između PM 2,5 i kardiovaskularnih, odnosno smrti
uzrokovanih bolestima dišnih putova.
Na primjer, crni ugljen, jedan od čestih sastojaka čađe koji se uglavnom nalazi u sitnim česticama
(manjima od 2,5 mikrona u promjeru), nastaje nepotpunim sagorijevanjem goriva – i fosilnih goriva i
drva. U urbaniziranim područjima crni ugljen emitiraju vozila na cesti, posebice dizelski motori. Osim
utjecaja na zdravlje, crni ugljik u lebdećim česticama doprinosi klimatskim promjenama upijajući
toplinu sunca i zagrijavajući atmosferu.
Ozon: kad se spoje tri atoma kisika
Ozon je poseban i visokoreaktivan oblik kisika koji se sastoji od tri atoma kisika. U stratosferi –
jednom od gornjih slojeva atmosfere – ozon nas štiti od opasnog ultraljubičastog Sunčeva zračenja.
No, u najnižem sloju atmosfere – troposferi – ozon je zapravo važna onečišćujuća tvar koja loše
utječe na javno zdravlje i na prirodu.
Prizemni ozon nastaje zamršenim kemijskim reakcijama između prekursorskih plinova, poput
dušičnih oksida i hlapljivih organskih spojeva koji ne sadrže metan. U njegovu nastanku ulogu imaju i
metan te ugljični monoksid.
Ozon je snažan i agresivan. Visoka razina ozona nagriza materijale, zgrade i tkivo živućih organizama.
Smanjuje sposobnost biljaka da obavljaju fotosintezu te ometa unos ugljičnog dioksida. Usto,
narušava razmnožavanje i rast biljaka, što rezultira lošijim prinosima usjeva i smanjenom rastu šuma.
U ljudskom tijelu izaziva upale u plućima i bronhijama.
U trenutku izlaganja ozonu, naša tijela pokušavaju spriječiti njegov ulazak u pluća. Ovaj refleks
smanjuje količinu kisika koji udišemo. Ako udišemo manje kisika, naša srca teže rade. Stoga, za ljude
koji pate od bolesti krvožilnog sustava ili bolesti dišnog sustava, poput astme, izloženost visokoj razini
ozona može biti štetna ili čak pogubna.
Što se još nalazi u mješavini?
Ozon i lebdeće čestice nisu jedine tvari koje onečišćuju zrak u Europi. Našim je vozilima, kamionima,
energetskim postrojenjima i ostalim industrijskim pogonima potrebna energija. Gotovo sva vozila i
pogoni koriste neki oblik goriva koji sagorijevaju ne bi li proizveli energiju.
Izgaranje goriva obično mijenja oblik mnogih tvari, uključujući dušik – najčešći plin u našoj atmosferi.
Kad dušik reagira s kisikom, u zraku nastaju dušikovi oksidi (uključujući i dušikov dioksid NO2). Kad
dušik reagira s atomima vodika, nastaje amonijak (NH3), još jedan onečišćivač zraka sa snažnim
negativnim učinkom na ljudsko zdravlje i prirodu.
Štoviše, u procesima izgaranja ispušta se mnoštvo drugih onečišćivača zraka, od sumporova dioksida i
benzena do ugljikova monoksida i teških metala. Neke od tih onečišćujućih tvari imaju kratkoročne
posljedice na ljudsko zdravlje. Druge se, uključujući neke teške metale i postojane organske
onečišćivače, skupljaju u prirodi. Oni tako ulaze u naš prehrambeni lanac i na kraju dospijevaju na
naše tanjure.
Dugotrajna izloženost ostalim onečišćujućim tvarima, poput benzena, može oštetiti genetski
materijal i uzrokovati rak. S obzirom na to da se benzen koristi kao dodatak gorivu, 80% benzena koji
se u Europi emitira u atmosferu potječe od izgaranja goriva u vozilima.
Još jedan poznati onečišćivač koji uzrokuje rak, benzopiren (BaP), primarno nastaje izgaranjem drva ili
ugljena u pećima domaćinstava. Ispušni plinovi automobila, posebice iz vozila na dizelski pogon, još
su jedan izvor BaP-a. Osim što uzrokuje rak, BaP može iritirati oči, nos, grlo i bronhije. BaP se najčešće
nalazi u sitnim česticama.
Mjerenje utjecaja na ljudsko zdravlje
Iako onečišćenje zraka utječe na sve, ne utječe na sve u jednakoj mjeri i na jednak način. Zbog veće
gustoće stanovnika, onečišćenju zraka izloženiji su ljudi koji žive u urbaniziranim područjima. Neke su
skupine ranjivije od drugih, poput ljudi koji pate od bolesti krvožilnog i dišnog sustava, ljudi s
osjetljivim dišnim putovima, alergijama dišnog trakta, starijih i djece.
„Onečišćenje zraka utječe na sve ljude u razvijenim i zemljama u razvoju“, tvrdi Marie-Eve Héroux iz
Regionalnog ureda Svjetske zdravstvene organizacije za Europu. „Čak i u Europi, velik je udio
stanovništva još uvijek izložen razinama koje prekoračuju naše preporuke o smjernicama za kvalitetu
zraka“.
Nije lako procijeniti prave razmjere štetnosti na zdravlje i okoliš koju uzrokuje onečišćenje zraka. Ipak,
mnoga su istraživanja temeljena na različitim sektorima ili izvorima onečišćenja.
Prema projektu Aphekom, u čijem je osnivanju sudjelovala i Europska komisija, onečišćenje zraka u
Europi smanjuje očekivano trajanje života u Europi za otprilike 8,6 mjeseci po osobi.
Neki gospodarski modeli mogu poslužiti pri procjeni troškova onečišćenja zraka. Ovi modeli obično
sadrže zdravstvene troškove nastale zbog onečišćenja zraka (pad produktivnosti, dodatni medicinski
troškovi itd.), kao i troškove koji nastaju zbog smanjenja uroda te oštećenja pojedinih materijala.
Ipak, ti modeli ne uključuju sve troškove koje onečišćenje zraka ima na stanovništvo.
No, čak i uz ograničenja koja imaju, procjene troškova upućuju na razmjere štete. Gotovo 10.000
industrijskih postrojenja diljem Europe izvještava o količinama različitih onečišćujućih tvari koje
emitiraju u atmosferu na Europskom registru ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari (E-PRTR).
Prema ovim javno dostupnim podacima, EAO je procijenio da je onečišćenje zraka za koje je
odgovorno 10.000 najvećih postrojenja – onečišćivača Europljane u 2009. godini stajalo između 102 i
169 milijardi eura. Štoviše, za polovicu cjelokupne štete bilo je odgovorno samo 191 postrojenje.
Provode se i istraživanja koja procjenjuju moguću korist koju bi se moglo ostvariti poboljšanjem
kvalitete zraka. Na primjer, studija Aphekom predviđa da bi smanjenje godišnjih prosječnih razina
PM 2,5 na razinu preporučenu u smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije rezultiralo
produljenjem životnog vijeka. Ostvarenje ovog cilja rezultiralo bi, prema očekivanjima, produljenjem
trajanja života od prosječno 22 mjeseca po osobi u Bukureštu, 19 mjeseci u Budimpešti pa do 2
mjeseca u Malagi te manje od polovice mjeseca u Dublinu.
Utjecaj dušika na prirodu
Onečišćenje zraka ne utječe samo na zdravlje ljudi. Različite tvari koje onečišćuju zrak različito utječu
na brojne ekosustave. Posebnu prijetnju predstavlja višak dušika.
Dušik je jedna od glavnih hranjivih tvari u prirodi koja je biljkama potrebna za zdrav rast i
preživljavanje. Otapa se u vodi, nakon čega ga biljke svojim korijenjem crpe iz zemlje. Biljke
iskorištavaju velike količine dušika i iscrpljuju postojeće količine u tlu pa poljoprivrednici i vrtlari
obično koriste gnojivo da bi tlo obogatili hranjivim tvarima (uključujući dušik) i tako povećali
proizvodnju.
Sličan učinak ima i dušik nošen zrakom. Nakon odlaganja u vodu ili tlo, višak dušika koristi određenim
vrstama u ekosustavu koje obitavaju na području na kojem nema dovoljno dušika, poput takozvanih
„osjetljivih ekosustava“, s jedinstvenom florom i faunom. Višak dušika u ovim ekosustavima može u
potpunosti izmijeniti ravnotežu među vrstama i dovesti do opadanja bioraznolikosti tog područja. U
slatkovodnim i priobalnim ekosustavima taj fenomen može pridonijeti cvjetanju algi.
Odgovor ekosustava na taloženje dušika naziva se eutrofikacija. U zadnja dva desetljeća neznatno je
opala površina osjetljivih ekosustava pogođenih eutrofikacijom unutar EU-a. Eutrofikacija danas
prijeti gotovo polovici svih područja koja se definiraju kao osjetljivi ekosustavi.
I spojevi dušika doprinose povećanju kiselosti slatkih voda ili šumskog tla, pogađajući tako vrste koje
ovise o tim ekosustavima. Kao što je slučaj i s eutrofikacijom, novonastali uvjeti života pogoduju
jednim vrstama nauštrb drugih.
EU je uspio smanjiti područje osjetljivih ekosustava koje pogađa povećanje kiselosti, uvelike
zahvaljujući velikom smanjenju emisija sumpornog dioksida. S problemima koje uzrokuje povećanje
kiselosti suočava se svega nekoliko zemalja EU-a, posebno Nizozemska i Njemačka.
“Zaštićeno područje planina Jizerske gore na sjeveru Republike Češke nalazi se u regiji koja je u
prošlosti bila poznata kao ‘Crni trokut’ zbog teškog onečišćenja zraka.” Leona Matoušková, Češka
Onečišćenje bez granica
Iako neka područja i države mogu iskusiti utjecaj onečišćenja zraka na javno zdravlje i na okolinu više
od ostalih, ono je globalni problem.
Onečišćujuće tvari svijetom raznosi vjetar. Dio tvari koje onečišćuju zrak i njihovi prekursori na koje
nailazimo u Europi ispuštaju se u Aziji i Sjevernoj Americi. Slično tome, dio onečišćujućih tvari koje se
u zrak otpuštaju u Europi prenosi se na druga područja i kontinente.
Isto se događa i na nižim razinama Na kvalitetu zraka u urbaniziranim područjima utječe kvaliteta
zraka u okolnim ruralnim područjima i obrnuto.
„Čitavo vrijeme dišemo i izloženi smo onečišćenju zraka – u zatvorenim ili otvorenim prostorima“,
kaže Erik Lebret iz nizozemskog Nacionalnog instituta za javno zdravstvo i okoliš. „Kamo god
krenemo, udišemo zrak koji je onečišćen raznim onečišćujućim tvarima, do razina na kojima to može
imati štetan utjecaj na zdravlje. Nažalost, ne postoji mjesto gdje možemo udisati samo čist zrak.“
Preuzeto: https://www.eea.europa.eu/hr/signals/signals-2013/clanci/svaki-nas-udisaj
Dodatne informacije
Tehničko izvješće EAO-a 15/2011 Otkrivanje troškova onečišćenja zraka iz industrijskih
postrojenja u Europi
Svjetska zdravstvena organizacija — Onečišćenje zraka i utjecaj na zdravlje i studija Aphekom
Izvor:
https://nasapriroda.com/cisti-zrak-privilegija-danasnjeg-doba/
Stipendije za studiranje u Bosni i Hercegovini
Ciljevi stipendiranja studenata su njihov osobni razvoj, stjecanje znanja, sposobnosti i vještina u svrhu
unaprjeđenja znanja i intelektualnog potencijala hrvatskih zajednica u inozemstvu te poticanja
ostanka mladih u Bosni i Hercegovini
Program stipendiranja studenata pripadnika hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini provodi Središnji
državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske koji svake godine raspisuje Javni natječaj za
stipendiranje studenata – pripadnika hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske.
Putem Javnog natječaja godišnje se dodjeljuje 400 stipendija za studiranje u Bosni i Hercegovini, a
stipendija iznosi 700 kuna mjesečno i dodjeljuje se za 10 mjeseci.
Pravo sudjelovanja na Javnom natječaju imaju studenti – pripadnici hrvatskog naroda s prebivalištem
u Bosni i Hercegovini koji su upisani u statusu redovnog studenta na javnim visokim učilištima u Bosni
i Hercegovini.
Prijava na Javni natječaj se podnosi u elektroničkom (e-prijavni obrazac) i papirnatom obliku koji je
dostupan na mrežnoj stranici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Opširnije informacije o natječaju, postupku, uvjetima i kriterijima za dodjelu stipendije dostupni su na
mrežnoj stranici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske putem sljedećih
poveznica:
Natječaji Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Program stipendiranja
Pravilnik o stipendiranju studenata – pripadnika hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o stipendiranju studenata – pripadnika hrvatskog naroda izvan
Republike Hrvatske
Sve dodatne informacije dostupne su putem e-maila stipendije@hrvatiizvanrh.hr
Izvor:
https://gov.hr/hr/stipendije-za-studiranje-u-bosni-i-hercegovini/1698
Volontiranje je moćan alat inkluzije marginaliziranih osoba
Organizacija za društveni razvoj DKolektiv svojim aktivnim i inovativnim djelovanjem pridonosi i
pomaže osnaživanju pojedinaca i društva u cjelini putem raznih projekata i programa koje provodi u
suradnji s drugim organizacijama. Kroz Erasmus+ projekt „Making it matter“ predano su radili na
promociji volontiranja kao načina društvenog uključivanja mladih i marginaliziranih osoba.
Jedan od ciljeva Erasmus+ projekta „Making it matter“ i organizacije DKolektiv bio je stvaranje novih
alata za mjerenje utjecaja volontiranja kao jednog od oblika pomoći organizatorima ne bi li bolje
oblikovali uključivije volonterske projekte. Proučavanjem postojećeg stanja u pojedinim zemljama i
na razini EU-a izrađeno je izvješće koje je organizatorima volontiranja i donositeljima odluka pružilo
jasniju sliku o važnosti volontiranja mladih u nepovoljnom položaju. Dodatan rezultat projekta je i
kurikulum koji služi kao obrazovni alat za izgradnju i unaprjeđenje organizacijskih kapaciteta
volontiranja.
Projekt je povećao prepoznatljivost volontiranja kao jedne od ključnih sredstava socijalne inkluzije i
integracije mladih u nepovoljnom položaju, a provodio se u partnerstvu s organizacijama iz
Njemačke, Belgije, Slovenije, Danske i Irske.
Izvor: ampeu.hr
Zašto da volonterstvu?
Međunarodna mreža poslovnih žena i Sportsko učilište PESG u sklopu europskog projekta „Ojačaj me
da jačam druge“ provode razne edukacije i online panele s ciljem jačanja kapaciteta organizacija
civilnog društva i jačanje volonterstva.
Počinje panel raspravom “Zašto da volonterstvu?”, koja će se održati online 18. i 19. listopada 2022.
godine, od 16 sati. Riječ je o edukaciji u kojoj će volonteri pričati drugim zainteresiranim volonterima
kako je to biti volonter/ka, zbog čega su odabrali volontiranje, gdje su volontirali, što im to znači i
kako se i vi možete uključiti u volonterske programe. Prijaviti se možete na
poveznici: https://forms.gle/TjmXcuuBJV1Gcn8K8
Više informacija možete pronaći na internetskoj stranici
projekta: https://mrezaprojekti.com/ , https://mrezazena.com/ ili na Facebook
stranici https://www.facebook.com/medjunardnamrezaposlovnihzena/?ref=page_internal
Stipendije za studiranje u Bosni i Hercegovini
Ciljevi stipendiranja studenata su njihov osobni razvoj, stjecanje znanja, sposobnosti i vještina u svrhu
unaprjeđenja znanja i intelektualnog potencijala hrvatskih zajednica u inozemstvu te poticanja
ostanka mladih u Bosni i Hercegovini
Program stipendiranja studenata pripadnika hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini provodi Središnji
državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske koji svake godine raspisuje Javni natječaj za
stipendiranje studenata – pripadnika hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske.
Putem Javnog natječaja godišnje se dodjeljuje 400 stipendija za studiranje u Bosni i Hercegovini, a
stipendija iznosi 700 kuna mjesečno i dodjeljuje se za 10 mjeseci.
Pravo sudjelovanja na Javnom natječaju imaju studenti – pripadnici hrvatskog naroda s prebivalištem
u Bosni i Hercegovini koji su upisani u statusu redovnog studenta na javnim visokim učilištima u Bosni
i Hercegovini.
Prijava na Javni natječaj se podnosi u elektroničkom (e-prijavni obrazac) i papirnatom obliku koji je
dostupan na mrežnoj stranici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Opširnije informacije o natječaju, postupku, uvjetima i kriterijima za dodjelu stipendije dostupni su
na mrežnoj stranici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske putem sljedećih
poveznica:
Natječaji Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Program stipendiranja
Pravilnik o stipendiranju studenata – pripadnika hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o stipendiranju studenata – pripadnika hrvatskog naroda izvan
Republike Hrvatske
Sve dodatne informacije dostupne su putem e-maila stipendije@hrvatiizvanrh.hr.
Zašto mladi ljudi odlaze iz BiH i zašto se ne vraćaju?
‘Odliv mozgova’ (eng. brain drain) platforma je za razmjenu informacija o mogućnostima
zapošljavanja i studiranja u inostranstvu za mlade iz Bosne i Hercegovine i regiona.
Studenti online imaju mogućnost da dođu do stipendiranja i umrežavanja, programa obuke i
stažiranja, kao i savjeta o životu, studiranju i radu u inostranstvu.
Samir Beharić iz Jajca jedan je od administratora grupe i doktorant na Univerzitetu u
Bambergu, gdje istražuje “uticaj međunarodnih stipendijskih programa na cirkulaciju
mozgova”.
Grupa trenutno broji gotovo 30.000 članova, a najviše dijeli sadržaje koji se tiču konkursa za
stipendije, stažiranja i poslove. Mladi ljudi se najčešće javljaju sa željom da idu na studij u
inostranstvo, a oni koji su nekada bili u potrazi za stipendijama, danas traže posao.
„Radi se o visokoobrazovanim mladim ljudima sa međunarodnim iskustvom, koji su na
stranim univerzitetima stekli diplomu ili proveli nekoliko mjeseci na razmjeni. Iako se motivi
razlikuju od pojedinca do pojedinca, ono što takve mlade ljude generalno motiviše da napuste
Bosnu i Hercegovinu jesu korupcija i nepotizam, loše prilike za akademsko i profesionalno
usavršavanje, te neizvjesna sigurnosna situacija i nedostatak perspektive za izgradnju života“,
kaže Beharić.
Nepoželjna konkurencija
Smatra kako država i političari ne bi trebali ništa raditi da zaustave odlazak mladih jer je to
pozitivan proces za Bosnu i Hercegovinu, pod uslovom da se ti mladi ljudi vrate.
„Ono što država treba raditi jeste zapravo kreiranje uslova da se takvi mladi ljudi vrate u
Bosnu i Hercegovinu sa svojim znanjem, iskustvom i kontaktima. U Bosni i Hercegovini
često govorimo o ‘odlivu mozgova’ jer je to proces kojem svjedočimo godinama, ali diskusije
o ‘prilivu mozgova’ ili ‘cirkulaciji mozgova’ gotovo da i ne postoje u društveno-političkoj
sferi. Razlog je očigledan: za ‘priliv mozgova’ i kreiranje uslova za povratak, naši
predstavnici u vlasti bi trebali raditi na konkretnim politikama koje će kreirati uslove za
povratak i zaposlenje ne samo Bosanaca i Hercegovaca, već i stranaca koji bi mogli vidjeti
Bosnu i Hercegovinu kao atraktivno mjesto za rad – bilo da se zaposle u Bosni i Hercegovini
ili da tu rade kao tzv. digitalni nomadi“.
Beharić ističe kako niti jedna državna institucija u Bosni i Hercegovini nema za početak ni
podatke koliko njenih državljana trenutno studira u inostranstvu. Zajedno sa kolegicom
Azrom Berbić i kolegom Denisom Šarićem, u protekle dvije godine radio je na mapiranju bh.
državljana koji studiraju u inostranstvu. Po podacima koje su prikupili tokom i nakon
pandemije, gotovo 20.000 bh. državljana studira trenutno u 30 zemalja svijeta.
„Tokom komunikacije velika prepreka za povratak mladih ljudi iz inostranstva jeste
postojanje dobro uvezanih institucionalnih mreža koje profitiraju od statusa quo i koje mlade
visokoobrazovane ljude sa stranim diplomama smatraju konkurencijom koja prijeti da
uzurpira njihov društveni status sa našim studentima u inostranstvu, velik broj njih je naglasio
da su na studij van Bosne i Hercegovine otišli s motivacijom da se vrate u domovinu.
Međutim, isto tako naglašavaju da nije realno očekivati da se mladi ljudi planski vraćaju u
Bosnu i Hercegovinu ukoliko za to ne postoje uslovi“.
Rezultate svoga istraživanja predstavili su ovih dana na 60. međunarodnoj akademskoj
sedmici u Tutzingu, u Njemačkoj.
Politika i sistem najveći problem
Denijal Blažić je odselio iz Jajca 2013. godine. Danas radi na jednom od najvećih evropskih
aerodroma u Berlinu. Po struci je hoteljersko-turistički tehničar, a tri godine je polagao razliku
predmeta za medicinsku školu kako bi otišao u Njemačku da radi. Od oktobra 2013. godine
živi u Berlinu. Najprije se zaposlio u staračkom domu gdje je radio šest mjeseci i dobio otkaz
na probni rad. Poslije gubitka posla predao je zahtjev za daljnje školovanje koje je trajalo šest
mjeseci uz dodatna tri mjeseca prakse na aerodromu. Nakon toga je dobio posao na
aerodromu u Berlinu.
„Povod moga odlaska je nemogućnost da pronađem zaposlenje u Bosni i Hercegovini, ali sam
i ranije želio da odem kod brata i sestre u Stutgart. U Berlinu mi je lijepo, ovdje sam stekao
prijatelje. U Bosnu odem da posjetim roditelje. Niti u jednom treunutku se nisam pokajao što
sam otišao vani. Navikao sam se na ovaj sistem i ne znam da bi se ikada vratio, osim u
posjetu“.
Što se tiče stanja u Bosni i Hercegovini, Denijal kaže da je svaki put nakon izbora očekivao
da će biti bolje i da će se nacionalističke stranke maknuti sa političke scene, ali više ne vidi
pomak niti promjene.
„Nadam se da će mladi ljudi koji su ostali u domovini jednom shvatiti da te nacionalističke
stranke ne mogu dalje i da nema svrhe da uvijek četiri-pet istih stranaka pobjeđuje. Nisam
optimističan da se u narednih desetak godina nešto može promijeniti. Ponosim se time odakle
sam, uvijek kažem da sam iz Bosne i Hercegovine, iz kraljevskog grada Jajca, ali se ne
ponosim političarima i tim sistemom, pa svakome preporučujem da ode. Neka se neko
vrijeme strpi, ali neka ide“.
Erna Prasko završila je Medicinski fakultet u Sarajevu, te odmah po diplomiranju otišla u
Njemačku. Trenutno radi u Erlangenu, na jugu Njemačke. Uvidjevši da je dosta ljudi već
otišlo ili se spremalo na odlazak, htjela je da preduhitri kajanje i 2019. godine napustila je
Bosnu i Hercegovinu. Pored toga što je avanturista i voli izazove, kako kaže, na neki način ju
je otjerao kompleksan zdravstveni sistem koji od ljekara specijaliste traži da ostane dvostruko
više godina u ustanovi koja ga je poslala na specijalizaciju.
„U Njemačkoj sam skoro tri godine. Nije ni ovdje idealno, daleko od toga. I ovdje se ljudi
suočavaju sa različitim problemima. Ljudi stalno emigriraju iz različitih razloga. Mislim da bi
još dosta ljudi napustilo Bosnu i Hercegovinu kada bi im se pružila prilika. Međutim, isto
tako postoje ljudi koji su se odselili, uvidjeli da tuđe sunce neće nikad grijati kao što ono naše
grije i vjerovatno kao i ja priželjkuju da se ipak jednog dana vrate na rodnu grudu“, kaže Erna.
Obrazovni sistem pun nedostataka
Berina Šabanović iz Breze, stručnjakinja je iz oblasti biomedicinske nauke i onkologije.
Trenutno živi i radi u Torinu. Završila je Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu 2016.
godine, te nakon toga otišla u Anconu, gdje je magistrirala 2018, a trenutno je na doktoratu u
Torinu. Iz Bosne i Hercegovine je prvi put otišla na studijsku razmjenu na Univerzitet u
Bolonji 2013. godine.
Nakon šest mjeseci provedenih na razmjeni vratila se u Bosnu i Hercegovinu i ostala do
diplomiranja na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Poslije iskustva
studiranja van domovine, shvatila je da ne želi nastaviti studij u Bosni i Hercegovini zbog
nedostataka studijskih programa, što je uvidjela boravkom na Univerzitetu u Bolonji.
„Prijavila sam se na nekoliko stipendijskih programa u Evropi i dobila sam stipendiju za
master studije na Poltiehničkom univerzitetu Marche u Anconi, na programu ‘molekularna
biologija’ gdje sam potom dobila i PhD (doktorski studij) poziciju i stekla titulu u
biomedicinskim naukama. Sada radim kao naučnica na Institutu za tumore Candiolo u Torinu.
Uzimajući u obzir moje zanimanje, lako je odgonetnuti razlog moga odlaska iz Bosne i
Hercegovine, počevši od potrage za kvalitetnijim studijskim programima a potom i za
adekvatnim poslovnim pozicijama“.
Dodaje, kako je pitanje biologa u Bosni i Hercegovini još uvijek neriješeno te većina njenih
kolega koji su ostali u domovini ne radi u struci ili ne radi uopće. Ističe da uslovi nigdje nisu
savršeni, ali da je, ipak, velika razlika između opcija koje se nude biolozima u inostranstvu i u
Bosni i Hercegovini, posebno onima koji žele da se bave naučno-istraživačkim radom.
„U Torino sam se preselila prošle godine zbog poslovne prilike koja mi se pružila i izuzetno
sam zadovoljna. Istina je da se trenutno cijela Evropa nalazi u jednom neizvjesnom periodu,
gdje nam prijete razne krize. Međutim, Bosna i Hercegovina i nezavisno od novih kriza koje
nas pogađaju unazad dvije-tri godine, kontinuirano loše se nosi sa izazovima i ne uspijeva
svojim građanima već decenijama dati osjećaj sigurnosti i povjerenja u bolje sutra“.
To se, kaže, vrlo jasno vidi po broju mladih ljudi koji sa cijelim porodicama napuštaju Bosnu
i Hercegovinu.
„Koliko sam imala priliku ispratiti predizborni program političkih stranaka u Bosni i
Hercegovini, nisam primjetila da se mnogo pažnje dalo ovoj temi, niti da je ponuđena neka
strategija uključivanja dijaspore u bosanskohercegovačko društvo na bilo koji strukturisan
način. Emigracije koje pogađaju Bosnu i Hercegovinu u posljednjih nekoliko godina počinju
već da predstavljaju veliki problem, jer država gubi visokoobrazovane ljude u čije je
obrazovanje investirala, gubi cijele porodice, gubi mlade ljude koji će biti ekonomski izvor
nekome drugom, a u Bosni i Hercegovini su samo turisti jednom ili dva puta godišnje“.
Bosna i Hercegovina se suočava sa situacijom da škole, a pogotovo u ruralnim područjima,
ostaju bez djece, pa samim tim ni učitelji više nisu potrebni, dodaje Berina i naglašava kako
već sad nastaju mnogobrojni problemi i za one koji nisu i ne žele da napuste Bosnu i
Hercegovinu.
„Bolnice ostaju bez medicinskog kadra, manje škole bez potrebe za nastavnicima, manje
stručnih zanatlija itd. Bez jasne strategije za smanjenje ovog problema, Bosna i Hercegovina
bi se mogla naći u još većoj krizi u narednih nekoliko godina, i mislim da je ‘5 do 12’ da se
ozbiljno posveti ovome. Ovo je vrijeme da se neodlučnim građanima ponudi validna
alternativa zašto ne otići u Njemačku a ostati u Bosni i Hercegovini, ili onima koji su otišli i
usavršili se negdje drugo i željeli bi se vratiti u Bosnu i Hercegovinu, ponude atraktivne
prilike za povratak“.
Jedni odlaze, drugi dolaze
Dinka Smajlagić se trenutno nalazi na postdoktorskom studiju na Univerzitetu u Oslu.
Nedavno je završila doktorat iz statističke genetike na Univerzitetu u Bergenu, magistarski i
bachelor studij je radila u Italiji, Njemačkoj i Bosni i Hercegovini. Nakon završetka osnovnih
studija na Univerzitetu u Sarajevu, odselila je 2012. godine.
Nije je ništa ni natjeralo niti otjeralo. Jednostavno joj je Bosna i Hercegovina u tom trenutku
bila premalena i željela je da vidi šta se dešava van granica naše zemlje, kako ljudi žive u
nekim drugim zemljama i kulturama, kako se studira na nekim drugim univerzitetima i u
nekim drugim sistemima.
„Nakon prve godine master studija koji sam provela u Italiji i Njemačkoj, znala sam da su
male šanse da se svojevoljno vratim u Bosnu i Hercegovinu. Nakon godinu dana života sa
ljudima iz cijeloga svijeta, shvatila sam da se bolje osjećam u društvu mladih koji su odlučili
da, kao i ja, vide šta se dešava van granica njihovih domovina, nego u društvu šire familije i
mladih s kojima sam odrasla. Trenutno živim u Norveškoj i, najiskrenije, trudim se da ne
gledam na stanje u Bosni i Hercegovini“.
Trenutno dijeli kancelariju sa mladom ženom koja je rođena u Ugandi, čiji su roditelji otišli u
Kanadu, a koja je poslije osnovnih došla na postdiplomske studije u Veliku Britaniju, da bi
prije dvije godine doselila u Norvešku.
„Radim sa ljudima iz Kine, Grčke, Holandije, Španije, Irana, Slovačke i drugih zemalja, koji
su došli prije dvije ili prije pet godina u Norvešku, koji će možda ovdje ostati, možda će se
vratiti odakle su došli, a možda će otići negdje drugo. Migracije su, po meni, sasvim normalna
pojava u društvu. Iz Bosne i Hercegovine odlaze ljudi koji su tu rođeni i odrasli, ali dolaze
neki drugi“, kaže Dinka na kraju.
Europska godina mladih 2022. - Iskoristi priliku
U Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu održana je konferencija na visokoj razini pod nazivom
„Europska godina mladih 2022. – Iskoristi priliku“ u organizaciji Središnjeg državnog ureda za
demografiju i mlade. Završnu konferenciju posjetilo je 300tinjak mladih iz cijele Lijepe Naše,
sudjelovalo je više od 20 izlagača, brojni panelisti i visoki uzvanici. Prisutnima su se obratili
državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade dr. Željka Josić, izaslanik
predsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministar obrazovanja prof. dr. sc. Radovan Fuchs te
potpredsjednica i povjerenica Europske komisije za demografiju i demokraciju Dubravka Šuica.
Državna Tajnica Josić u pozdravnom govoru istaknula je: “Vrlo često govorimo kako su mladi
budućnost. No, ono što moramo znati da mladi ne mogu biti samo budućnost, već da su oni dio
naše sadašnjosti, da su oni aktivni kreatori politika i svega onoga što u ovom trenutku radimo.
Zato i vrlo često govorimo da se vaš glas mora čuti, morate biti glasni, jer jedino na taj način
možemo biti partneri i možemo kreirati kvalitetne i dobre politike koje se odnose upravo na vas.
Mladi moraju biti doista stup ovog društva, ne samo da ih se sjetimo povremeno, jer mladi su ti
koji nam mogu pomoći. Naši mladi su pokazali koliko je bitno sudjelovati u društvenom životu,
koliko je bitno pomoći svojim starijima, i upravo ste vi pomagali svim svojim starijim ukućanima,
pokazali što znači međugeneracijska solidarnost, pokazali ste svoje dobro srce, dobru volju, da
želite, možete i hoćete pomoći. Vjerujem da je Europska godina mladih u ovom trenutku pokretač
nečega što će biti kreator kvalitetnije i bolje budućnosti za mlade u RH.”
U svom govoru ministar Fuchs je istaknuo: “Ova konferencija, i Godina mladih, je prilika da
sjednemo i promislimo što ćemo raditi u budućnosti, ali jednako tako i što smo napravili u
proteklih 5 godina. VRH čini sve kako bismo stvorili preduvjete za mlade u RH, za mlade obitelji,
kako bi naši mladi ostvarili svoje osobne ambicije u obrazovanju i karijeri, kako bi ostali u RH. Da
nam je stalo do mladih pokazuje i to da smo u okviru NPOO-a, upravo misleći na karijere mladih
ljudi i poboljšanje samog obrazovnog sustava, osigurali 15% sredstava koje želimo uložiti u
sustav obrazovanja. Svako ulaganje u obrazovanje ne može biti promašeno, ono može samo dati
bolje ili izvrsne rezultate. Ja vjerujem u naše mlade ljude i ostvarenje izvrsnih rezultata. Svi vi koji
ste ovdje, a i koji niste, recite nek se čuje vaš glas, artikulirajte vaše potrebe, a mi smo tu da
učinimo sve što možemo da bi vam to omogućili.”
Na kraju svečanosti sudionicima se obrala i potpredsjednica Europske komisije i povjerenica za
demografiju i demokraciju Šuica: “Smatram da je pravo vrijeme, kako idemo prema završetku
Europske godine mladih, da rekapituliramo što smo napravili i što još uvijek možemo napraviti.
Ono što mi radimo je stvaranje dobrih prilika za bolji život mladih ljudi i mladih obitelji tako da
imamo niz politika koje smo usvojili kako bismo indirektno utjecali na demografske trendove.
Drago mi je da je ova godina proglašena godinom mladih i mi smo u toj godini imali niz različitih
aktivnosti. Živimo u posebnom geo-političkom momentu i zato se moja prva današnja poruka
odnosi na solidarnost. Solidarnost je ključ našeg odgovora na Putinovu agresiju na Ukrajinu. U
vremenu kada smo suočeni s neizvjesnošću uzrokovanu ratom, poskupljenjima, kao i problemima
u opskrbnim lancima, potrebna nam je solidarnost više nego ikada, između svih generacija,
uključujući i mlade i stare.”
Na konferenciji su prisustvovali i ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike
Marin Piletić, ministrica poljoprivrede Marija Vučković, ministar gospodarstva i održivog razvoja
Davor Filipović te ministar financija Marko Primorac sa suradnicima i državnim tajnicima kao i
brojni predstavnici drugih institucija i predstavništava u Republici Hrvatskoj.
Državna tajnica Josić dodijelila je nagrade za pobjedničke fotografije i videozapise na natječaju
“Hrvatska očima mladih”, I. nagrada za fotografiju Marin Rašić, redovni student iz Višnjevaca,
Osječko-baranjska županija, II. nagrada za fotografiju Vanessa Lukas, redovna studentica iz
Čaglina, Požeško-slavonska županija, III. nagrada za fotografiju
Antonio Jelić, učenik iz Komletinaca, Vukovarsko-srijemska županija. I. nagrada za videozapis
Lucija Grdur, učenici iz Novske, Sisačko-moslavačka županija.
Svojim nastupom konferenciju su uveličali i bariton Jan Vukelić, u korepeticiji Petre Kukavica, a u
pratnji profesorice Tihane Herceg-Ivšić iz Siska koji su izveli himnu Republike Hrvatske te Odu
radosti koju su izveli profesor Domagoj Keča u korepeticiji s Tomislavom Ivšićem, plesni nastup
pripremili su Universe Dance Crew iz Zagreba.
Kako iskoristiti EU programe za mlade, sudionike je upoznala gđa Andrea Čović – Vidović iz
predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj, a zaključke s održanih panela u
organizaciji Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade prezentirao je dr. sc. Josip
Jagodar, predsjednik Savjeta za mlade Vlade RH.
U organizaciji Agencije za mobilnost i programe EU održan je panel “Iskustva mobilnosti – što
smo naučili?” moderirala je Katarina Brajdić, a sudionici su bili Roko Levar, Mirna Šostarko,
Mislav Šipek i Marija Gebert.
U panelu “Mladi lideri 21. stoljeća – potrebna znanja i vještine” sudjelovali su dr. sc. Nikolina
Borčić, VERN, g. Ante Lončar, ravnatelj HZZ-a te g. Andrej Hanzir, HUKI.
“Korak u poduzetništvo – kako otvoriti i uspješno voditi tvrtku” mladima su savjet dali gđa Laura
Pavlović, mlada poduzetnica, g. Joshua Čirjak, mladi poduzetnik i influencer te najbolji mladi
poljoprivrednik g. Ilija Jurić.
10.listopada obilježen je i Svjetski dan mentalnog zdravlja stoga je održan i panel “Digitalna
ovisnost” na kojemu su govorile izv. prof. dr. sc Petrana Brečić, ravnateljica Klinike za psihijatriju
Vrapče, dr. Irena Rojnić Palavra, Klinika za psihijatriju Sveti Ivan te gđa Marina Knežević Barišić
iz UNICEF-a.
Panel “Poticanje digitalne, medijske i literarne pismenosti” ugostio je g. Josip Popovac, Agencija
za elektroničke medije, izv. prof. dr. sc. Igor Kanižaj, Fakultet političkih znanosti te dr. sc. Zdravko
Kedžo, sveučilišni profesor.
Na samom kraju konferencije mladima su se pridružili brojni poznati i nagrađivani mladi sportaši,
a konferenciju je zaokružio koncert mlade pjevačice Nike Turković.
JAVNI POZIV ZA PRIKUPKJANJE PRIJAVA ZA DODJELU FINANCISJKE POTPORE PROJEKTIMA ZA POTICANJE POVRATKA HRVATA U BIH
Stipendije za studiranje u Bosni i Hercegovini
Ciljevi stipendiranja studenata su njihov osobni razvoj, stjecanje znanja, sposobnosti i vještina u svrhu unaprjeđenja znanja i intelektualnog potencijala hrvatskih zajednica u inozemstvu te poticanja ostanka mladih u Bosni i Hercegovini
Program stipendiranja studenata pripadnika hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini provodi Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske koji svake godine raspisuje Javni natječaj za stipendiranje studenata – pripadnika hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske.
Putem Javnog natječaja godišnje se dodjeljuje 400 stipendija za studiranje u Bosni i Hercegovini, a stipendija iznosi 700 kuna mjesečno i dodjeljuje se za 10 mjeseci.
Pravo sudjelovanja na Javnom natječaju imaju studenti – pripadnici hrvatskog naroda s prebivalištem u Bosni i Hercegovini koji su upisani u statusu redovnog studenta na javnim visokim učilištima u Bosni i Hercegovini.
Prijava na Javni natječaj se podnosi u elektroničkom (e-prijavni obrazac) i papirnatom obliku koji je dostupan na mrežnoj stranici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Opširnije informacije o natječaju, postupku, uvjetima i kriterijima za dodjelu stipendije dostupni su na mrežnoj stranici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske putem sljedećih poveznica:
Natječaji Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Program stipendiranja
Pravilnik o stipendiranju studenata – pripadnika hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o stipendiranju studenata – pripadnika hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske
Sve dodatne informacije dostupne su putem e-maila stipendije@hrvatiizvanrh.hr.
Izvor: https://gov.hr/
Hrvati u Bosni i Hercegovini
Status
Prema Ustavu Bosne i Hercegovine (Aneks IV Daytonskog mirovnog sporazuma), Hrvati su jedan od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini (BiH). Hrvatski jezik je jedan od tri službena jezika.
Broj stanovnika
Popis stanovništva u BiH, prvi nakon 1991. godine, proveden je od 1. do 15. listopada 2013. Prema rezultatima popisa, u Bosni i Hercegovini živi 3.531.159 stanovnika. Prema nacionalnosti: 15,43 posto Hrvata, 50,11 posto Bošnjaka, 30, 78 posto Srba, dok se 0,77 posto stanovništva se nije izjasnilo. Na nivou Federacije Bosne i Hercegovine – 22,4 posto Hrvata, 70,4 posto Bošnjaka i 3,6 posto Srba. U Republici Srpskoj ima 81, 51 posto Srba, 13, 99 posto Bošnjaka i 2,41 posto Hrvata. U Brčko Distriktu živi 20,66 posto Hrvata, 42,36 posto Bošnjaka i Srba 34,58 posto.Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine, a prema popisu stanovništva iz 1961.godine, Hrvati su činili 21,7 % ukupnog broja stanovnika BiH. 1991.godine, 760 852 stanovnika Bosne i Hercegovine se izjasnilo Hrvatima, što predstavlja 17,4 % od ukupnog broja stanovnika.
Obrazovanje
Na područjima Bosne i Hercegovine na kojima su Hrvati u većini, organizira se nastava u osnovnim i srednjim školama po nastavnom planu i programu na hrvatskom jeziku, koji je utemeljen na Ustavu i zakonima BiH o jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda i pravima nacionalnih manjina. Utemeljen je, također, na federalnom Ustavu i županijskom školskom zakonodavstvu. Nastavni plan i program na hrvatskom jeziku, u svim vidovima i u cjelini programa promiče jezik, tradiciju, kulturu i duhovnost hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, te se ne može reducirati na programske sadržaje bilo kojega predmeta. Kad je pak riječ o prirodoslovnim predmetima kao što je npr. matematika ili fizika, oni također imaju nacionalno-kulturnu odrednicu. Naime, u hrvatskom narodu postoje znanstvene, povijesne i kulturne činjenice te znamenite osobe koje pripadaju znanstvenoj i kulturnoj baštini hrvatskoga naroda, a samim tim i pojedinim nastavnim predmetima u školi (R. Bošković, F. Vrančić, A. Mohorovičić, M. Getaldić, S. Penkala, V. Prelog …), a svoje mjesto nalaze u programima i udžbenicima na hrvatskom jeziku. Navedeni sadržaji su dio nacionalne baštine koja je važna hrvatskom narodu i njegovoj kulturi.